Objavljeno 3. travnja, 2014.
Visokoobrazovane žene čine 67% novoprijavljenih nezaposlenih u 2013.
Vezani članci
ISTRAŽIVANJE O RAVNOPRAVNOSTI
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova lani je zaprimila 2.133 predmeta, što je 40,9 posto više nego 2012. godine, a pristiglo je i dva posto više pritužbi na diskriminaciju.
Kako stoji u godišnjem izvješću o radu pravobraniteljice Višnje Ljubičić poslanom u Sabor, najviše pritužbi, njih 60,8 posto vezano je bilo uz rad i zapošljavanje, socijalnu sigurnost, zdravstveno i mirovinsko osiguranje i predstavljaju većinu svih predmeta u kojima su se na diskriminaciju tužile žene u 66 posto slučajeva.
- Žene su i dalje najčešće žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Posebno zabrinjava podatak da 43 posto prijavljenih za počinjenje nasilja u obitelji čine žene, kao i udio od 35 posto žena koje su uhićene u slučajevima obiteljskog nasilja, ističe se u izvješću.
Pravobraniteljica navodi kako se građani i građanke uglavnom pritužuju na spolnu diskriminaciju (77,6%), a u najvećem broju su oštećene žene (69,3%).
Položaj žena na tržištu rada i u 2013. godini je ostao nepovoljan.
- Štoviše, iz godine u godinu težina recesije čini sve vidljivijom strukturalnu složenost nepovoljnog položaja žena na hrvatskom tržištu rada, piše u izvješću.
Upozorava se i na poguban utjecaj spolno i rodno uvjetovanih predrasuda i stereotipa na slobodni izbor i stvarnu mogućnost žena da na tržištu rada budu ravnopravne s muškarcima.
Izuzetno je zabrinjavajuća i niska radna aktivnost žena. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku više od 60% radno sposobnih žena u Hrvatskoj je potpuno izvan tržišta rada, odnosno nema zaposlenje, nije samozaposleno i ne pokušava se aktivno uključiti u tržišne odnose. Pri tome ne treba zanemariti da žene čine 60% visokoobrazovnog kadra proizašlog s visokih učilišta u posljednjih pet godina. Na dva muškarca koja su završila sveučilišni studij i uputila se na tržište rada, to isto su napravile i tri žene. Unatoč tome, broj nezaposlenih visokoobrazovanih žena raste brže nego broj visokoobrazovanih nezaposlenih muškaraca. Visokoobrazovane žene čine 67,3% novoprijavljenih nezaposlenih u 2013. Dok se broj registriranih visokoobrazovanih muškaraca od kraja 2012. do kraja 2013. povećao za 5,4%, taj isti broj žena povećao se za deset posto.
Dijana PAVLOVIĆ
MUŠKARCIMA 7.200 KUNA VEĆA MIROVINA NEGO ŽENAMA
Jaz u plaćama prenosi se i u jaz u mirovinama koje ostvaruju žene. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj su do 2013. živjele 1,217.692 umirovljene osobe. U tom broju žene su sudjelovale sa 54,16%. Istovremeno, prosječna mirovina iznosila je 2.383 kn, dok je prosječna muška mirovina iznosila 2.709 kn, a prosječna ženska mirovina 2.106 kn. Drugim riječima, u godinu dana muškarac u prosjeku ostvari 7.236 kn veću mirovinsku naknadu nego žena. Prema podacima DZS-a žene čine 52,8% svih osoba koje nemaju dovoljno sredstava za život, odnosno 55,1% svih osoba u Hrvatskoj koje nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje.
Nagli pad nakon 45. godine
Stopa radne aktivnosti žena počinje konstantan pa i nagli padom nakon 45. godine života, što zabrinjava s aspekta raspodjele upravljačke moći na tržištu rada. Najveći dio upravljačkih pozicija u trgovačkim društvima, a velikim dijelom i viših rukovodećih pozicija, obavljaju osobe srednje i starije dobi, što je razumljivo s obzirom na znanje i iskustvo koje te pozicije načelno zahtijevaju. Činjenica da značajan broj žena postaje potpuno radno neaktivan nakon 45. godine upozorava na potrebu da se detaljno provjeri odnosi li se taj podatak i na visokoobrazovane žene koje imaju preduvjete za preuzimanje upravljačkih i viših rukovodećih pozicija, ističe pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Višnja Ljubičić
pravobraniteljica
Zabrinjava podatak da 43 posto prijavljenih za počinjenje nasilja u obitelji čine žene
77%
pritužbi pravobraniteljici odnosi se na spolnu diskriminaciju