Mijenja se svijest voćara: u Slavoniji je hit sadnja aronije i sibirske borovnice
Objavljeno 3. travnja, 2014.
Traže se ili ekstra rane sorte ili ekstra kasne sorte radi boljeg plasmana plodova
N ajviše upita Poljoprivredni institut Osijek Odjel za voćarstvo u protekloj sezoni imao je za sadnju industrijske višnje, sorta oblačinska (odnosno posljednje tri-četiri sezone).
- Ista sorta ima tendenciju povećanog plasmana i za jesen 2014. te proljeće 2015. jer već od početka godine kupci zovu i žele rezervirati materijal, i to ne samo kupci iz RH nego i iz susjednih zemalja, Srbije - kaže Kristina Zdunić, dipl.oec., stručni suradnik za komercijalu i marketing Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek
Generalno u svim voćnim vrstama, dodala je Zdunić, naglasak je na što obojenijim sortama, dobre krupnoće. Traže se ili ekstra rane sorte ili ekstra kasne sorte radi boljeg plasmana plodova, s tim da raniji postižu uvijek bolju cijenu.
- Što se tiče maloprodaje, kupci pokazuju sve više afiniteta prema jagodastom-grmolikom voću. Tu je svakako hit aronija, te među novijima goji i sibirska/kamčatska borovnica - kaže Kristina Zdunić.
Traže stare sorte
Što se tiče manjih voćnjaka i okućnica, oni kod jabuke i kruške sve više traže stare sorte (“sorte svojih predaka"), kako bi mogli izbjeći veliki broj tretiranja, s obzirom na to da je veći dio tih sorata otporniji ili tolerantniji na bolesti. Njih obično nalaze u manjim rasadnicima ili u dogovoru s rasadnicima cijepe po narudžbi.
Osim navedenih "konvencionalnih" sorti, tendencija je rasta i sorti pogodnih za ekouzgoj u intenzivnim sadnjama, sa sortama tipa: topaz, red topaz, pinova, opal, sirius, enterprize, florina...
Kod kruške pretežno se traže ili ekstra rane sorte - zbog cijene koja se postiže pri prodaji prvih plodova ili kasne (veće plantaže), radi držanja u hladnjačama kako bi se lakše prodavala objedinjena s plasmanom plodova jabuke. Kod kruške je i dalje vodeća sorta viljamovka, koja je univerzalna sorta, ide i konzumno i za preradu, te je proizvođačima najpoznatija. Od ranih tu je i dalje lipanjska ljepotica, a kod kasnih abbe fetel (tehnologijski zahtjevnija), packhams triumph, conference.
Šljiva ima svoje uspone i padove u prodaji sadnog materijala - ove godine bilježimo porast, čak i deficit. Mijenja se svijest voćara o pitanju sortimenta i tehnologije. Do sada su vrhunac bile sorte čačanske selekcije i eventualno stanley, dok novi trendovi u proizvodnji i plasmanu plodova bilježe porast i sve više upita prema njemačkim sortama kao što su top first, top taste (kulinaria), jojo, top hit, presenta...
Cijene šarolike, ali konkurentne
Cijene su šarolike, ovisno o voćnoj vrsti, podlozi, kategoriji, kvaliteti razgranjenja te podliježe li sorta licencnim pravima.
- Kod nas u maloprodaji cijene se kreću od 30 do 35 kn za standardne podloge i kontinentalne voćne vrste, za podloge trešnje na Giselama cijena je 65 kn.
- Naše su cijene i dalje konkurentne za pojmove EU s obzirom na to da ukupna cijena za sadnicu top hita u nas iznosi 31 kn+PDV, a ista takva (iste starosti, kategorije i podloge) u njemačkom rasadniku iznosi 6,50 - 8,50 eura. To provjereno znam jer smo u nedostatku naših sadnica za jednu veliku plantažu u RH uvozili iz više rasadnika iz Njemačke.
Problem je što naši proizvođači (većina) smatra da su naše (hrvatske) cijene prevelike i da oni ne mogu zamisliti platiti toliku cijenu za jednu sadnicu šljive, bez obzira na to što će nju lakše tržiti i što je to roba kojoj su EU vrata otvorena - zaključuje Kristina Zdunić. (J.Kn.)
Savjeti za sadnju
Kod velikih plantaža naglasak je na dobroj pripremi tla jer to je više od 50% sadnje.
“Možete imati najbolju i najkvalitetniju sadnicu, ako nije dobra priprema, to ništa ne znači, osim velikih troškova investicije”, naglašava Kristina Zdunić.
Sadnice izvoze u Tursku, Rumunjsku, Italiju...
Poljoprivredni institut u posljednje je tri godine svoj plasman voćnih sadnica potražio i izvan granica RH, tako da smo sadnice do sada izvezli u Srbiju, Sloveniju, Nizozemsku, Italiju, Rumunjsku i Tursku. U Turskoj, uz ratarski program imamo zasnovan i manji eksperimentalni voćnjak jabuke i višnje.
Trešnje i jabuke
l TREŠNJA - slabije bujne podloge (in vitro podloga) gisela 5,6, i srednje bujne podloge (pogodne za problematična tla) CAB 6P - ovdje su atraktivne rane sorte, te sorte otporne ili tolerantne na raspucavanje (posebice za terene gdje tijekom godine ima puno oborina). Zadnje dvije godine sorte kao što su regina i kordia izvozimo u Srbiju i Nizozemsku.
l JABUKA - intenzivni nasadni na podlozi M9 - i dalje se sade klonovi iz uvijek prisutnih grupa: zlatni (najviše klon golden delicious reinders), gala (gala schniga ili royal beaut gala), crveni (camspur, top red, red spur delicious, red cap valtod), jonagold/jonagored (red jonaprince wiltons, jonagold de costa), granny smith, idared (jer još uvijek nema ekvivalentno dobre zamjene za obojenu kiselu jabuku tog roka dozrijevanja), fuji i nešto manje breaburn.
Bitan je odabir podloge
Za marelice je jako važan odabir podloge, sve više se napušta "obična podloga" sjemenjak džanarike, te se pristupa in vitro podlogama kao što je PM 29C, WaVit, GF 655/2 ili dvocijep (međupodloga je sorta šljive, stanley ili čačanska ljepotica). Sve ovo bitno utječe na bolju prilagodljivost različitim tipovima tla, podloge su kompatibilnije s različitim sortama marelice, dobrom rodnošću, ranim ulaskom u rod, te dobrom krupnoćom ploda. Od novijih sorti u našem sortimentu tu su novosadske sorte NS-4 i NS-6, čiji smo ekskluzivni zastupnici za RH, kaže Kristina Zdunić.