Muke s ozakonjenjem nezakonito sagrađenih zgrada, devet mjeseci nakon što je podnesen posljednji zahtjev za legalizaciju, kao da tek počinju.

Taj obiman posao obrade 820 tisuća podnesenih zahtjeva, koliko god to željela ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš riješiti kao “preko koljena”, vjerojatno će potrajati znatno više od dvije godine, roka za rješenje zahtjeva koji je zadala sama ministrica.

Uz čitav posao koji najvećim dijelom tek čeka upravne odjele jedinica lokalne samouprave, velik problem postaje i neimaština građana koji su podnijeli zahtjeve za legalizaciju, a sada nemaju novca za pribavljanje potrebne dokumentacije. Taj problem za sada se pojavljuje povremeno, međutim bit će sve izraženiji u idućih godinu dana, posebice u upravnim odjelima koji obrađuju zahtjeve s područja Slavonije i Baranje.

Valja podsjetiti kako je Ministarstvo graditeljstva u lipnju pozvalo građane da za legalizaciju podnesu zahtjeve čak i bez dokumentacije, kako bi ispoštovali zakonski rok - 30. lipnja 2013. godine. I doista, građani su pohrlili i predali te prazne zahtjeve - od podnesenih 820 tisuća, čak 600 tisuća zahtjeva za ozakonjenje nema popratnu dokumentaciju. Za izradu te dokumentacije, a riječ je, primjerice, o izradi geodetskog elaborata i arhitektonskog snimka objekta, te plaćanju komunalnog i vodnog doprinosa za objekt koji se ozakonjuje, kao i plaćanja kazne, odnosno naknade za zadržavanje nezakonito sagrađenih zgrada u prostoru, ukupni iznosi u nekim slučajevima penju se i na više od deset tisuća kuna. A taj novac mnogi vlasnici kuća s uglavnom nelegalnim objektima iz slavonskih sela jednostavno ne mogu platiti. Na žalost mnogi od njih nemaju čak ni mogućnost ishoditi kredit za legalizaciju u nekoj od banaka koje nude takve kredite.

U Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Osječko-baranjske županije, koji područjem djelovanja obuhvaća županiju uz izuzetak administrativnog područja Grada Osijeka, dolazi na red obrada “praznih” zahtjeva. Od zaprimljenih 45 tisuća zahtjeva za legalizaciju, čak 38 tisuća nema nikakvu dokumentaciju.

- Primjećujemo tu neimaštinu kod građana koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju. Za sada je to vidljivo po tome što odugovlače s plaćanjem naknada. Brojni predmeti su obrađeni i čekamo samo plaćanje naknade kako bi bili rješeni. Imamo i slučajeva odustajanja ljudi od zahtjeva za legalizaciju. Razumijemo te ljude. Nastojimo im najprije objasniti kako je ovo ipak najbolja prilika do sada da legaliziraju svoje objekte po najpovoljnijoj cijeni - kaže nam Ranko Radunović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Osječko-baranjske županije.

U Brodsko-posavskoj županiji v.d. pročelnice Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Francika Artuković, kazala je za list Posavska Hrvatska kako zbog toga što ljudi nemaju novca i ne plaćaju naknadu za ozakonjenje, u tom odjelu “čeka” obrađenih 300 do 400 predmeta. A sve dok stranka ne plati naknadu predmet se vodi kao neriješen, napominje Artuković, sumnjajući da će takvih predmeta u siromašnim županijama biti jako mnogo. Upravni odjel, kazala je, svakodnevno pozivaju stranke i mole da se njihovi predmeti ostave po strani dok ne skupe novac.

Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka zaprimio je 12.510 zahtjeva za legalizaciju. U tom odjelu nisu suočeni sa značajnijim odustajanjem građana od legalizacije.

- Nemamo informacija o financijskim problemima građana oko prikupljanja dokumentacije. Vjerojatno ima takvih slučajeva, međutim, oni nam ne ometaju čitav posao, a ako netko želi odustati od svoga zahtjeva, dužan je to učiniti pisanim putem (ili usmeno na zapisnik u odjelu), a takvih za sada nema mnogo. Koliko god teška bila socijalna situacija, ponovno savjetujem građanima da legaliziraju svoje građevine. Zakon je omogućio da se riješi nezakonita gradnja tijekom proteklih desetljeća te da se djeci i unučadi ostave “čisti” papiri. Trošak legalizacije višestruko je manji nego trošak redovnog postupka ishođenja građevinske i uporabne dozvole. Osim toga, za bilo kakvo ulaganje u objekte - obnova pročelja, podizanje energetske učinkovitosti i slično - uz korištenje različitih oblika nepovratnih potpora, legalnost objekta osnovni je preduvjet - kaže Dražen Slunjski, pročelnik Upravnog odjela.