Problem je uravnotežiti potrebe i različitosti poljoprivredne proizvodnje 28 država članica, no mislim da smo ovom reformom na najboljem putu da to ostvarimo.

Glavni nam je cilj bio pravednija, zelenija i učinkovitija zajednička poljoprivredna politika i uvjereni smo da smo ju i dobili - istaknuo je Roger Waite, glasnogovornik za poljoprivredu i ruralni razvoj pri Europskoj komisiji, prigodom nedavnog predstavljanja nove zajedničke poljoprivredne politike u Rumunjskoj kojem je, zahvaljujući AG-PRESS platformi nazočilo i desetak novinara iz isto toliko EU zemalja. Dogovoreno je, pojašnjava Waite, da će u novoj zajedničkoj politici, koja će biti na snazi do 2020., novac biti raspoređen u tri stupa - direktna plaćanja u iznosu od 70 do 75 posto proračuna, tržišne mjere s oko 5 posto te ruralni razvoj s oko 25 posto ZPP proračuna. Tvrdi da zahvaljujući novoj reformi više neće biti slučajeva kao u Irskoj, da jedan farmer dobiva 100, a susjedni 1.000 eura za hektar samo zbog povijesnih referenci. Doći će i do ujednačenije raspodjele među samim članicama, a kao klasični primjer naveo je Latviju, gdje su direktna plaćanja po hektaru ekvivalentna 40 posto EU prosjeka, što će se sada povećati na 75 posto. Ističe kako je državama članicama još uvijek ostavljeno dosta fleksibilnosti u odlučivanju o određenim elementima direktnih plaćanja.

Po njemu je najznačajniji pomak u novom ZPP-u pitanje mladih farmera jer je u EU broj farmera mlađih od 35 godina samo šest posto! - U Irskoj je više farmi čiji su nositelji stariji od 80 nego mlađih od 35 godina. Gotovo identična slika je i u svim ostalim članicama EU. Stoga je jedan od ključnih elemenata u novoj reformi investicijska podloga po kojoj mladi farmeri, mlađi od 40 godina, u prvih pet godina od pokretanja posla imaju 25 posto više direktnih plaćanja, kaže Waite dodajući da je posljednjih godina značajno porastao broj studenata agronomije.

Drugi najvažniji potez nove reforme po njemu je “greening” koncept, ideja da 30 posto direktnih plaćanja bude povezano s okolišno prijateljskom poljoprivrednom praksom. - Mislimo da je jako važno pitanje bioraznolikosti, kvalitete vode i tla, a farmeri za to nisu nagrađeni od tržišta višom cijenom proizvoda. Ovakvo plaćanje provizije farmerima za ekousluge ozelenjivanja, porezni obveznici potpuno razumiju. U okviru ovog koncepta ozelenjavanja tri su momenta - održavanje trajnih pašnjaka, raznolikost usjeva te najkontroverzniji element je da svaki farmer ima 5% površina “poljskih traka” različitih biljaka za poticanje bioraznolikosti - kaže Waite.

Nove tržišne mjere u drugom stupu ZPP-a potiču farmere na tržišnu orijentaciju. - Boljom tržišnom orijentacijom u posljednjoj reformi ZPP-a vidjeli smo prostor da se riješimo kvote za mlijeko 2015., a u okviru reforme koju smo upravo završili dogovorili smo se za ukidanje kvota za šećer u 2017. Promjene su i u proizvodnji vina, prema kojoj se 2016. godine ukida za brana podizanja novih nasada vinograda. Te tržišne mjere odgovor su na velik rast proizvodnje u Kini, Indiji i Brazilu, rastućim gospodarstvima, čiji će stanovnici htjeti jesti kao Europljani – naše sirove, vino, šunke… pa nismo htjeli kočiti europsku proizvodnju da zauzme svoje mjesto na svjetskom tržištu - objašnjava Waite, dodajući kako je primjetan trend da se farmeri sve više koncentriraju na dodanu vrijednost proizvoda, bolju kvalitetu, bolju prezentaciju, pakiranje i etiketiranje, čime postižu i višu cijenu svojih proizvoda. Generalno rečeno, uočava se rast izvoza europskih zemalja u vrijednosti robe, koja raste više nego sama količina.