Kava je jedan od najstarijih i najpopularnijih napitaka na svijetu. Globalizacijom svijeta, a tako i trendova, posljednjih dvadesetak godina popularnost kave je dodatno porasla te se pretpostavlja da je ona trenutačno drugi najpopularniji napitak na svijetu, odmah nakon vode.

Međutim, utjecaj kave na zdravlje sve je do nedavno bio kontroverzan. Naime, ljudi su od davnina prepoznali da im kava čini „dobro“, ali zbog utjecaja loših navika koje su češće u skupini konzumenata kave, kao što je pušenje cigareta, nedovoljna fizička aktivnost, konzumacija brze hrane i slično, nije se moglo adekvatno procijeniti utjecaj samo kave na zdravlje.

Međutim, posljednjih desetak godina, prema rezultatima brojnih, dobro strukturiranih znanstvenih istraživanja, konačno su dokazane dobrobiti koje se ostvaruju redovitom konzumacijom kave, kao što su smanjenje opće i kardiovaskularne smrtnosti, incidencije moždanoga udara, sprečavanje nastanka koronarne bolesti i srčane slabosti, pa čak i sprječavanje nastanak aritmije. Osim zaštitnog djelovanja na nastanak kardiovaskularnih bolesti, kava dokazano poboljšava koncentraciju i smanjuje depresiju te sprječava nastanak šećerne bolesti tip 2, Parkinsonove bolesti, ciroze jetre, karcinoma debeloga crijeva i Alzheimerove bolesti.

Ključ potencijalno dobrog djelovanja kave na zdravlje je umjerena količina (do 600 mg/dan – 2-3 šalice kave dnevno) i redovito konzumiranje kave.

Naime, negativni utjecaj konzumacije kave povezuje se ponajprije s većom količinom konzumirane kave u danu koja može dovesti do lupanja srca, tremora, povišenja krvnoga tlaka, nesanice i želučanih smetnji.

Isto tako, konzumacija kave povezuje se i s povišenjem krvnoga tlaka, što je i potvrđeno znanstveno, ali samo u početku konzumiranja kave. Nakon tjedan dana redovitog konzumiranja kave, utjecaj kave na krvni tlak nestaje, ali u razdobljima nereguliranoga tlaka, ipak se preporuča kofeiniziranu kavu zamijeniti dekofeiniziranom.

Dakle, iako je dokazano da kava smanjuje kardiovaskularnu smrtnost, ipak trebaju biti na oprezu bolesnici koji imaju povišeni krvni tlak. Oprez se preporuča i bolesnicima koji imaju povišene masnoće u krvi jer je dokazan blagi poremećaj u nalazu masnoća u krvi (povišenje LDL-a). Taj je poremećaj najmanje izražen ako se konzumira filtrirana kava, nešto jače je prisutan konzumiranjem espresso kave, a najjače konzumiranjem turske kave. Stoga bi osobe koje imaju poremećaj masnoća u krvi trebale pokušati reducirati ili prekinuti konzumaciju kave radi bolje regulacije masnoća u krvi. Kod osoba koje nemaju taj poremećaj, utjecaj kave na masnoće u krvi je zanemariv.

Ispitivan je i utjecaj nagle apstinencije uzimanja kave na cirkulaciju u mozgu. Nije bilo statistički dokazanog utjecaja, ali je bio prisutan subjektivno loš osjećaj, pa iako za sada nema dokaza o štetnosti na zdravlje, ne preporuča se nagli prestanak konzumiranja kave.

Do sada nema dovoljno dokaza ni o utjecaju konzumacije kave u trudnica, ali s obzirom na to da kava djeluje na plod (prolazi kroz placentarnu membranu), preporuča se reducirati njezinu konzumaciju ili ju je najbolje izostaviti.

Bitno je naglasiti da je utjecaj kave na zdravlje puno više od sadržaja kofeina u kavi jer kava sadrži mnoge dodatne tvari (nekoliko stotina) koje imaju brojna djelovanja na organizam (antioksidans, bronhodilatator, protuupalno djelovanje i druga). Dokaz tomu su i neka nova istraživanja u kojima se ističe da dekofeinizirana kava ima jednak učinak na zdravlje kao i kofeinizirana kava.

Sve u svemu, možemo zaključiti da je kava, tiho i nenametljivo, od najstarijih vremena zauzela i kroz vrijeme održala značajnu ulogu u životu ljudi, pojedinca, ali i društva, te je ona danas i jedan od „sinonima“ za dobar socijalni kontakt. Međutim, znanost je tek posljednjih godina počela razotkrivati pravi značaj kave i etablirala ju kao važnu namirnicu, odnosno omogućila nam da shvatimo da je kava više od užitka, jer kava je zdrava.