Prije 190 godina u Slavonskom je Brodu rođen Branko Radičević, pjesnik koji podjednako pripada srpskoj književnosti, ali i europskoj kulturi, a tim je povodom Vijeće srpske nacionalne manjine organiziralo prvi stručni skup u njegovu rodnu gradu.

Uz brojne goste, o značaju pjesnika romantizma, koji je u kratkom životnom vijeku (Slavonski Brod, 28. ožujka 1824. - Beč, 1. srpnja 1853.) napisao 60-ak pjesama kojima je uzburkao književnu javnost, nadahnuto je govorio štovatelj Radičevićeve pjesničke ostavštine, akademik Tonko Maroević.

- On je mitski pjesnik čiji stihovi, posebice oni kasni - stihovi žaljenja i rastanka sa životom - imaju težinu, uvjerljivi su, melodiozni i apsolutno doživljeni - rekao je akademik o Brankovu romantičnom doživljaju svijeta. Riječ je o poeziji jednostavnosti koja je utjecala na druge, a i danas trećina njegovih uglazbljenih pjesama prave su uspješnice bez obzira na to je li riječ o narodnoj ili pop-izvedbi.

O pjesniku svoje epohe, pod čijim je utjecajem i Dragutin Tadijanović napisao nekoliko pjesama, o biografiji s teškim teretom bolesti i umiranja, potkrijepljeno s 40-ak slajdova, govorio je prof. književnosti Teodor Trifunović, a članovi Kulturnog društva Prosvjeta iz Vukovara plesom i pjesmom obogatili su program.

Od 2009., kada je izašao pretisak prve knjige Radičevićevih Pjesama u izdanju brodske Baštine, sve je više upita za povratak pjesnika rodnom gradu gdje je dobrim dijelom zaboravljen. Nekada je imao svoju ulicu, osnovnu školu, spomen-ploču na rodnoj kući... Danas ničemu od toga nema traga pa i akademik Maroević smatra da je to velika pogreška.

- Objektivna je činjenica da je poezija posljednjih 20 godina izgubila utrku, neovisno o nacionalnom predznaku, u svijetu trgovine i profita - zaključuje akademik.

Od domaćina stručnoga skupa i predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Slavka Todorovića doznajemo kako je prije četiri godine SNV predložio Gradskom vijeću vraćanje spomen-ploče Branka Radičevića, no do danas nema odgovora.

- Kuća je privatno vlasništvo - odgovara zamjenik gradonačelnika Hrvoje Andrić - i vlasniku se ne mogu narediti intervencije na pročelju. Iako, kaže Andrić, “ne vidi nikakvog ideološkog ni bilo kojeg drugog razloga da se spomen-ploča ne vrati na nekadašnju rodnu kuću.”

Kako je riječ o pjesniku europskoga formata, kojega se može usporediti s Byronom, francuskim i njemačkim pjesnicima, i čast je sredini iz koje potječe, organizatori skupa i ljubitelji Brankove poezije vjeruju kako će odgovorni u Gradu raditi na njegovu povratku.