Hrvatska zbog lošeg gospodarenja i nekontroliranog uvoza godišnje gubi tri milijarde kuna, što je čak 80 milijuna eura više no što su ukupni poticaji u poljoprivredi, istaknuto je na okruglom stolu “Inovacije i tradicija u službi održivog razvoja poljoprivrede”, održanom u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske.

Loše gospodarenje dovelo je do gubitka 150 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što je otprilike i gubitak od 300 tisuća radnih mjesta, rekao je stručni tajnik nedavno osnovane Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život, Miroslav Kovač. Najveći problem vidi u nekontroliranom uvozu hrane, zbog kojeg, kaže, samo u govedarstvu gubimo oko 1 posto BDP-a, a tri zbog uvoza hrane, čiji se deficit od ulaska u EU s milijardu američkih dolara, prema njihovim procjenama, povećao na 1,3 milijarde američkih dolara. U Udruzi Život rješenje vide u stabilizaciji tržišta, sigurnosti otkupa, isplatama u roku, te poticajima malim i srednje velikim poljoprivrednicima, a ne favoriziranju velikih sustava, kao što je to sada slučaj.

“U Hrvatskoj od ukupnog broja gospodarstava njih 99% djeluje kao OPG, dakle bez OPG-a ne možemo ostvariti ni prehrambenu sigurnost, ni jačanje konkurentnosti, ni jedan drugi cilj poljoprivredne politike“, rekao je Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever – DAN d.o.o.

Upravo su mali poljoprivrednici nositelji očuvanja kulture i kulturne baštine koju Hrvatska ulaskom u EU ima priliku promovirati, istaknula je Karmen Sinković iz Ministarstva poljoprivrede. Hrvatska je bogata autohtonim proizvodima, no vrlo malo o njima znamo i nedostatno ih promoviramo, rekla je Sinković. Velik dio te autohtone proizvodnje potrebno je zaštititi, i to jednom od oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog identiteta, istaknula je Edita Volar Pantić, načelnica u Ministarstvu poljoprivrede.