Novosti
KLIMATSKE PROMJENE ALARMANTNA NAJAVA BUDUĆNOSTI

Hrvatskoj prijete glad, suša, bolest i nametnici
Objavljeno 24. ožujka, 2014.
Temperature će porasti za gotovo 5 stupnjeva, a razina mora za 81 cm

Vezani članci

DILJEM SVIJETA BIT ĆE UGAŠENA RASVJETA

Osječka Tvrđa opet u društvu svih svjetskih znamenitosti

Prošla godina jasan je pokazatelj da je problem klimatskih promjena i te kako prisutan i u Hrvatskoj, a u većini gradova zabilježen je temperaturni prosjek od 0,7 do 1,4 stupnja iznad 30-godišnjeg prosjeka.

Odstupanje od 1,4 stupnja bilježi se u Zagrebu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Splitu i Lastovu. Slijede Osijek i Poreč s 1,3 stupnja, a u Pazinu, Rijeci, Senju, Zadru, Hvaru i Varaždinu odstupanje od 1,2 stupnja. Najmanje odstupanje bilježi se u uvijek rekordno toplom Kninu, 0,7 stupnjeva, i Daruvaru, 0,8 stupnja. Iako se na 2013. godinu može gledati kao na ekstrem, a ne pravilo, trendovi jasno idu u smjeru globalnog zatopljenja, a rekordno tople godine za praktički sve hrvatske gradove smještene su u posljednjih desetak godina. Dakle, globalno zatopljenje zakucalo je i na vrata Hrvatske, ali čini se da nas klimatske promjene ne zabrinjavaju previše ili građani, jednostavno, imaju pretešku svakodnevicu da bi u budućnost gledali dugoročno.

Građani nisu svjesni opasnosti

Naime, u istraživanju Eurobarometra “Climate Change” tek je 16 posto stanovnika Europske unije izdvojilo klimatske promjene kao najozbiljniji problem koji prijeti svijetu. Isti postotak ispitanika takav je odgovor dao u Hrvatskoj, a klimatske promjene kao najveću prijetnju vide u Švedskoj (39 posto), Danskoj i Malti (30 posto). Najmanje straha od klimatskih promjena imaju stanovnici Portugala, gdje je šest posto ispitanika ovaj problem istaknulo kao najveći, te u Španjolskoj i Cipru, gdje tako misli osam posto ispitanika. Hrvatski građani su kao najveću prijetnju detektirali siromaštvo, glad i nedostatak pitke vode (39 posto) te ekonomske prilike (29 posto).

Porast temperatura zraka i podizanje razine mora, prema prognozama, donose brojne nevolje i za Hrvatsku, a prema najavama, do 2070. godine more će Hrvatskoj oduzeti 100 četvornih kilometara kopna, a neki bi otoci potpuno mogli nestati ili postati nepogodni za život. Predviđa se podizanje razine mora do čak 81 centimetra do kraja stoljeća. Također, najava je porasta temperaturnih prosjeka za tri do četiri i pol stupnja u razdoblju od 2040. do 2070. godine, uz to što će ljeta biti sve sušnija, a snijeg će postati rijetkost.

Ugrožene podzemne vode

Radi se o dramatičnim klimatskim promjenama, koje će, uz topljenje ledenjaka, znatno promijeniti način na koji obrađujemo zemlju, lovimo ribu, uzgajamo stoku i bavimo se turizmom. Primjerice, zagrijavanje Jadranskog mora moglo bi dovesti do naseljavanja našeg mora nekim karakteristično tropskim vrstama riba, a neke životinje Jadran bi mogle napustiti u potrazi za hladnijim vodama. Toplije zime, pak, donose cijeli niz problema stočarstvu i javnom zdravstvu jer, ne bude li “minusa”, lakše će se širiti razne bolesti i nametnici. Ljetne suše bit će sve dugotrajnije, a, uz sve veći broj ekstremno vrućih dana, dovest će čak i do ugrožavanja podzemnih rezervi vode.

Ivan SEKOL
TREBA NAM ČISTA ENERGIJA I NJENO RACIONALNO KORIŠTENJE

Ugljični dioksid i drugi staklenički plinovi i dalje su velik problem koji znatno pridonosi sve bržem zagrijavanju Zemlje. Od sredine devedesetih do danas u tom je području dosta učinjeno, ali još uvijek, pokazalo se, nedovoljno. Porast temperatura donosi sve brže topljenje ledenjaka, a za neke gradove, čak i u Hrvatskoj, situacija je već sada blizu alarmantne. Hitno je potrebno smanjivanje emisije stakleničkih plinova kako bi se usporio ili čak zaustavio negativan trend zagrijavanja Zemlje. Za spas života kakav danas poznajemo, dakle, potrebna je čista energija, racionalno korištenje fosilnih goriva i generalno povećavanje energetske učinkovitosti.

100

četvornih kilometara kopna izgubit će Hrvatska zbog porasta razine mora

0,7-1,4

stupnja bio je lani u Hrvatskoj viši temperaturni prosjek iznad 30-godišnjeg prosjeka

Možda ste propustili...

IZGLEDI ZA SLJEDEĆU SEZONU SU POZITIVNI, ALI S PUNO IZAZOVA

Turska bi nam 2018. mogla uzeti dio turista

Najčitanije iz rubrike