Novosti
OBJAVA POPISA LOŠIH TVRTKI

Poslodavci koji ne isplaćuju plaće ili zapošljavaju na crno od 1. svibnja na stupu srama
Objavljeno 24. ožujka, 2014.
Na popisu će biti oni koji nisu isplatili tri plaće zaredom ili tri plaće u šest mjeseci

Vezani članci

MINISTARSTVO POOŠTRAVA MJERE

Poslodavcima još veće kazne zbog rada na crno

Nemaju novčanu satisfakciju za svoj rad, jer im poslodavac ne isplaćuje plaću, ali zato će takvi radnici u Hrvatskoj 1. svibnja, simbolično - za Međunarodni praznik rada dobiti moralnu zadovoljštinu.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, potvrdio nam je njegov glasnogovornik Krunoslav Vidić, objavit će listu poslodavaca što ne isplaćuju plaću zaposlenicima.

– Lista će svakako biti objavljena 1. svibnja, ili oko tog datuma, do kada obavljamo sve predradnje da ona bude plasirana u javnosti, kaže Vidić. Objava liste “zapinje” (i) na prijeporima oko javne objave osobnih podataka, što regulira Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), pa Vidić kaže da se upravo rješava i to pitanje. Na upit koliko je radnika koji nisu plaćeni za svoj rad, glasnogovornik MRMS-a kaže da zasad, dok podaci nisu potpuni, ne bi još izlazili s tom brojkom.

Sindikati procjenjuju da ih je približno 70.000, dok Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koja pozdravlja ideju objave popisa neodgovornih poslodavaca, procjenjuje da ih je manje, odnosno 20 do 30 tisuća. No, čini se da je jezičac na vagi prevagnuo u korist procjena sindikata – američki State Deparment ocjenjuje da je neplaćenih radnika u nas približno 80.000!

Šuplje zakonodavstvo

Tako je RH, nakon popisa poreznih dužnika te Registra branitelja, pred novom javnom objavom koja je već prozvana listom srama koja će (neplaćenom) radništvu, uz prvosvibanjski grah i crveni karanfil, biti simboličan dar na webu Inspektorata rada. Lista srama trebala bi sadržavati poslodavce koji zapošljavaju na crno, ili ne isplaćuju plaće, tako da se vidi ime i prezime poslodavca, svi podaci o tvrtki i broju radnika koje je zakinuo, i to već nakon tri neisplaćene plaće zaredom, ili tri plaće u šest mjeseci. Novi je ovo pokušaj stavljanja soli na rep neodgovornim poslodavcima koji su za sada u vodstvu 1 : 0. Naime, neisplata plaća u RH nedavno je proglašena kaznenim djelom, čime je radnicima omogućeno da tuže takvog poslodavca kojem prijete i do tri godine zatvora. Slučaja prijave takvih poslodavaca ima, no vlasnici i direktori tvrtki od kaznenog gonjenja zbog neisplate plaća mahom su pošteđeni budući da se mogu pravdati općim teškim uvjetima poslovanja... Jedini zasad poznat slučaj kažnjavanja zbog neisplate radničkih plaća je “Jadrankamen”, čiji je direktor nepravomoćno kažnjen s 43.000 kuna, jer je u prosincu 2011. radnike ostavio bez plaće, iako je na računu bilo 1,3 milijuna kuna.

Zabava za narod i novinare?

Na upit o novoj listi srama predsjednik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković, kaže: “Objava popisa samo je još jedna zabava za narod i novinare, a problem ostaje. Te podatke stvarno treba uzeti u obzir i provesti zakon, jer u uistinu uređenom sustavu ne može se dogoditi da radnik ne dobije plaću za svoj rad. Država to napokon treba regulirati zakonom, a ne političkim igrokazima s kojima će se javnost zabavljati par dana i nikom ništa.” I on ističe da zakon o kažnjavanju neisplate plaća nije zaživio.

- Iako je bilo slučajeva prijave takvih poslodavaca, oni su amnestirani teškom situacijom. To je bezvezan članak u KZ-u, jer ne rješava neisplatu plaća - kaže Orešković. Procjenjuje da je problem neisplate plaća najizraženiji među zaposlenima u građevinarstvu i tekstilnoj industriji. Poslodavci su za objavu liste, dakako, i onih korektnih, koji ne moraju strahovati da će se njihovo ime naći na njoj. Jedan od njih je i đakovački obrtnik poznat po svojoj redovnoj isplati plaća radnicima i to već 45 godina, kaže Ante Perić i pozdravlja objavu liste.

– No, koliko će ona imati efekta, vidjet ćemo - dodaje Perić. Uz plaću, ovaj poslodavac sedmero radnika isplaćuje obvezno i božićnice, uskrsnice, regres, stimulacije.

Suzana ŽUPAN
NEMA ZAKONSKIH PREPREKA ZA OBJAVU POPISA

Prema pojašnjenju Agencije za zaštitu osobnih podataka, pojam osobnog podatka sukladno zakonskoj definiciji podrazumijeva podatak o fizičkoj osobi, a samim time i zaštita osobnih podataka propisana Zakonom o zaštiti osobnih podataka, odnosi se isključivo na fizičke osobe, dok podaci o pravnim osobama poslodavaca ne uživaju pravnu zaštitu reguliranu tim Zakonom. “Vezano uz objavu osobnih podataka navodimo da je ista dopuštena samo u slučajevima propisanim Zakonom o zaštiti osobnih podataka te ako je objava propisana nekim drugim posebnim zakonima. Prema tome, osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati na pošten i zakonit način, a to prije svega znači da za obradu osobnih podataka mora postojati zakonita svrha i valjan pravni temelj,” doznajemo od Dubravke Dolenc, zamjenice ravnatelja Agencije. Pravni temelj za objavu osobnih podataka o poreznim obveznicima predstavlja Zakon o porezu na dohodak, pojašnjavaju u Agenciji. Dakle, Porezna uprava može na temelju prikupljenih podataka, na svojim web stranicama objaviti popis poslodavaca koji ne isplaćuju plaću radnicima.

Šimo Orešković:

Predsjednik PPDIV-a

Rješenje je Fond za radničku isplatu

- Mi smo kao sindikat bili za osnutak fonda za isplatu minimalne plaće, odnosno nužnih radničkih potraživanja za radnike kojima poslodavac ne isplaćuje plaće, a na način da im ta nužna potraživanja, bar socijalni dio, isplati država pa da država potom potražuje od tih poslodavaca i neka se poslije oni onda pravdaju pred njom. Predlagali smo lani osnutak tog fonda pri MRMS-u, odnosno zakon o tom fondu, no - da li nije bilo političke volje ili u nedostatku sredstava - na naš se zahtjev oglušilo, kaže predsjednik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković.

PROCJENA

STATE DEPARMENT OCJENJUJE DA JE NEPLAĆENIH RADNIKA U NAS PRIBLIŽNO 80.000