ČRNKOVCI – “Kraljica biljaka” i “biljka budućnosti” samo su neki od naziva kojima znanstvenici, ali i drugi znalci, nazivaju konoplju. Od nje se danas u svijetu preradom dobiva više od 20.000 različitih proizvoda. Na žalost, s polja u Hrvatskoj, koja je šezdesetih godina prošlog stoljeća bila pravi div u uzgoju industrijske konoplje, u posljednjih 20-ak godina gotovo je potpuno nestala. Prerađivački sektor konoplje, direktno i indirektno, hranio je tisuće obitelji samo u Slavoniji i Baranji, jer je gotovo svaka veća sredina imala kudeljaru, ili bar pogon za preradu konoplje.

Kao najveća, ali i sredinom 90-ih godina posljednja zatvorena kudeljara u Hrvatskoj bila je ona u Črnkovcima, koja je u svojim najboljim godinama zapošljavala oko 400 radnika. Tijekom više od četiri desetljeća, u njoj su se uglavnom sušile, obrađivale i pripremale sirovine za različitu užad i konac, a kasnije je radila i predionica s finalnim proizvodima. Cijeli donjomiholjački kraj, Valpovština, Baranja, pa čak i kraj oko Osijeka, bavio se uzgojem konoplje za potrebe ove kudeljare. Zarada je bila brza i sigurna uz nevelika ulaganja. Naime, uzgoj konoplje nije zahtjevan, ona raste u svim klimatskim uvjetima, deklarirana je kao korov i uzgaja se bez pesticida i herbicida, a oprašuje vjetrom. Ta je uljana kultura iznimno zahvalna i za čišćenje tla, a njezini uzgajivači već su tada imali status ekoproizvođača. Svi su uzgajivači od kudeljare dobivali sjeme (približno 25 kilograma po hektaru), a u sezoni je bilo prilike i za nadnice i iznimno dobru dodatnu zaradu.

Stečajem Tvornice za proizvodnju lana i kudjelje u Črnkovcima te njezinom prodajom 2006. godine, uzgoj i prerada konoplje u Slavoniji i Hrvatskoj ugasili su se. Ali od njih nije odustala Mađarska, koja dokazuje kolika je šteta učinjena hrvatskoj poljoprivredi i gospodarstvu.

Ipak, u posljednje vrijeme, u skladu sa svjetskim trendovima, i u Hrvatskoj konoplja se ponovno aktualizira. Proizvodnji i preradi konoplje naveliko se okreće Europa, u čemu najviše prednjači Velika Britanija, ali ni na drugim kontinentima nisu je zanemarili. Osim Australije, treba istaknuti i Kanadu, koja je najviše napredovala u tehnologiji prerade i čije se površine pod konopljom povećavaju iz godine u godinu.

Konoplja ima sjemenke iznimne kakvoće od koje se proizvodi ulje. Od vlakana se može praviti, primjerice, remenje, zaštitne rukavice, vezice za cipele, odore za vojsku i svi ostali proizvodi kod kojih se traži velika izdržljivost. Vlakna konoplje koriste se i za izradu madraca, papira, zvučnih membrana, kao izolacijski materijal, te u automobilskoj industriji. Tzv. pozder (vanjski dio stabljike) upotrebljava se i kao supstrat za proizvodnju bukovače, ali i temelj za izradu građevinskih blokova. Ostaci biljke odlični su za proizvodnju komposta i kao gnojivo.