OSIJEK - Predstavnici sedam zemalja JI Europe - Hrvatske, Albanije, Bugarske, Mađarske, Slovenije, Srbije i BiH, u Osijeku su se jučer sastali kako bi u sklopu projekta ”Utjecaj politike gospodarenja na populaciju divlje svinje u jugoistočnoj Europi” pokušali pronaći rješenje o smanjenju šteta od divljači koje one čine u poljoprivredi. Projekt su podržale i Rumunjska, Makedonija i Crna Gora.

Konferencija je održana u organizaciji Ministarstva poljoprivrede u ime kojeg su se sudionicima obratili pomoćnica ministra Davorka Hajduković i pomoćnik ministra za šumarstvo i lovstvo Domagoj Križaj.

- U Hrvatskoj se u zadnjih petnaest godina bilježe velike štete koje divlje svinje čine u poljoprivredi. Cilj nam je kroz ovaj projekt zajednički doći do rješenja kako bi se te štete smanjile a populacija sačuvala - kazala je Davorka Hajduković.

Skupu se obratio i Ivica Vrkić, gradonačelnik Osijeka, i Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije.

Vrkić je okupljenima uputio dobrodošlicu i zaželio da se provedu “u radu, veselju i uživanju u našoj županiji” misleći pri tome i na današnji lov na fazane u Baranji.

- Divlje svinje se na području Osječko-baranjske županije danas nalaze na svim površinama, odnosno ne samo u šumama, i čine goleme štete u poljoprivredi. Velike poljoprivredne tvrtke bilježe godišnje štete i do 10 milijuna kuna. Držim da je tu važno istaknuti da se određenim mjerama i ta divljač pokuša pomaknuti da bi se zaštitila lovačka tradicija koju ovaj kraj ima i jer je lovni turizam naša važna gospodarska grana. Trebalo bi donijeti i pravilnike prema kojima neće sva šteta ići na teret lovačkih društava - rekao je Kraljičak te je dodao kako treba razmotriti mogućnost da dio šteta ne snose samo lovačka društva već da se pokuša tražiti rješenje i u sredstvima EU fondova.

O projektu su govorili i Miroslav Benko u ime Šumarskog instituta i tajnik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor koji su iznijeli i podatak da su štete od divljači u poljoprivredi prema nekim procjenama u Hrvatskoj od 3 do 7 milijuna eura.

Istaknuto je i da je populacija divlje svinje iz godine u godinu sve veća, što se pripisuje klimatskim promjenama, poremećenoj godišnjoj dinamici parenja, nedostatku predatora u vlažnim nizinskim predjelima (medvjeda, vuka i risa), zapuštenim poljoprivrednim zemljištem i drugim.