Objavljeno 18. ožujka, 2014.
Približno 20 posto Hrvata štedi ulaganjem u nekretnine
Vezani članci
“ISTOČNJACI” SE SVE VIŠE ZADUŽUJU
U Hrvatskoj samo 18 posto građana štedi u bankama uz kamatu, a čak 25 posto njih to čini kod kuće “u čarapi”.
Podatci su to istraživanja Gfk Instituta koji ukazuje kako među Hrvatima vlada veliko nepovjerenje prema čuvanju novca u bankama. Razloga je mnogo - od straha štediša da iz nekog razloga neće moći doći do svog novca u trenutku kada im bude najpotrebniji, do najavljenog oporezivanja štednih uloga. Loša iskustva građana sa štednjom svako malo pune novinske stupce. Jedno ima i Osječanka Tanja, samohrana majka, koja se, kaže, jednom opekla sa štednjom i više nikada.
- Riječ je o dječjoj štednji, odnosno štednji sina. Otkako se rodio uplaćivala sam mu štednju u banci. Svaki mjesec 200 kuna, plus sav novac koji je dobivao od rodbine dok je bio mali, za krštenje, rođendane, blagdane... Skupilo se tu kroz godine 42 tisuće kuna. Kada je napunio 15 godina odlučila sam preseliti se u veći stan da bi on mogao imati svoju sobu. Želio ju je urediti po svome, imati novi namještaj, računalo, televizor i odlučila sam podići polovinu novca s njegove dječje štednje da mu to omogućim. No, nisam to mogla prije nego što sam prošla groznu i dugotrajnu proceduru s Centrom za socijalnu skrb koji me je optuživao da sam loša majka koji želi živjeti na račun svog djeteta. Užas! Nikada više nisam, niti ću staviti kunu na štednju u banku - priča naša sugovornica koja sada štedi kod kuće.
No, ona, kao i nešto više od milijun Hrvata koji više vjeruju “madracu” nego bankarskim sefovima, nisu potpuno svjesni kojem se riziku izlaže. Naime, PU osječko-baranjska samo u 2013. godini zabilježila je 302 kaznena djela teške krađe provaljivanjem u stanove i obiteljske kuće s ukupnom materijalnom štetom u iznosu od dva milijuna kuna. S time da je tek 36,1 posto slučajeva razriješeno. Policija zato upozorava kako štedjeti kod kuće nije najpametnija odluka.
- Provale u domove i krađe najčešća su kaznena djela čija žrtva može biti bilo koji građanin. Postoje brojni faktori koji pogoduju provalnicima, poput nemarnosti, nepažnje, površnosti, lakomislenosti, nemarnog odnosa prema osobnoj i društvenoj imovini, kao i nedovoljna fizička i tehnička zaštita te drugi propusti, upozoravaju iz PU osječko-baranjske.
Kažu i kako oni koji štede kod kuće o tome ne bi trebali nikome govoriti, čak ni najbližima, te da bi novac trebali držati na kakvom skrovitom mjestu.
Ivana SOLAR
ULAGANJE U NEKRETNINE
Istraživanje GfK ukazuje i da približno 20 posto Hrvata štedi ulaganjem u nekretnine. No činjenica je da se ta brojka prepolovila u odnosu na stanje iz 2008. godine kada je štednja u ovom smislu bila daleko popularnija. Potvrđuju to iz agencije za trgovanje nekretninama. “Zaključno s 2009. godinom cijene nekretnina rasle su i oni koji su u tome vidjeli priliku za zaradu ulagali su ušteđen novac i kupovali nekretnine da bi ih preprodavali i povećavali štednju. No, ekonomska kriza slomila je ljude. Posljednje tri do četiri godine ljudi rasprodaju nekretnine koje su im bile zalog za sigurnu budućnost, jer novca više nemaju, a boje se gladi i poreza na nekretnine”, kaže Marijan Matijević, direktor tvrtke za posredovanje u kupoprodaji nekretnina Nekretnine Matijević iz Osijeka.
Ne štedi njih 50 posto
Sve veći dio građana vrlo je nezadovoljan vlastitom financijskom situacijom, a prema Gfk istraživanju njih više od 50 posto smatra kako u sljedećih godinu dana neće biti u mogućnosti ništa uštedjeti. Riječ je o trendu koji se povezuje s rastom nezaposlenosti, jer oni koji ostaju bez posla okreću se ušteđevini kao osnovnom sredstvu za život. Naime, većina Hrvata koji štede u bankama, ne odvajaju novac za točno određenu stvar, nego za crne dane, ili bolji život u mirovini.