Broj poljoprivrednih mirovina u stalnom je padu - nitko nema penziju veću od 1.000 kn
Objavljeno 18. ožujka, 2014.
U Hrvatskoj je krajem 2013. pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) bilo 1,400.631 osiguranika mirovinskog osiguranja (MO), dok je korisnika mirovina s posljednjim danom lanjskog prosinca bilo 1,190.815.
Omjer zaposlenih i umirovljenika sve je neizdrživiji i izjednačeniji i sada je 1 : 1,16 no u čak 10 županija, među kojima su i 4 od 5 slavonskih, broj umirovljenih već je prešao brojku zaposlenih, dovodeći u pitanje cijeli sustav.
Prosječna starosna mirovina u 2013. bila je 2,460,37, prijevremena starosna 2,316,51, invalidska 1,970,07, a obiteljska 1,879,21 kn. A, kako se seljaci, poljoprivrednici brinu za svoju starost? U evidenciji HZMO-a s 31. prosinca 2013. je 59.137 osiguranika koji dolaze iz djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, što je manje od 5 % ukupnog broja osiguranika MO krajem 2013. Od tog broja 40.221 je muškarac, dok je žena 18.916. Broj “poljoprivrednih” osiguranika u stalnom je padu; krajem siječnja 2014. on je manji nego s kraja 2013. - 58.884 no manji je i ukupan broj osiguranika – 1,391.288. Na dan 31. prosinca 2012. broj osiguranika iz poljoprivrede bio je 64.763, a u siječnju te godine 67.826…. U strukturi osiguranika prema djelatnostima, broj njih koji dolaze iz poljoprivrede je na desetom mjestu; prije nje su trgovina, administracija, javna uprava i obrana, zdravstvo, informacije i komunikacije …. Manje osiguranika od poljoprivrede imaju djelatnosti poput poslovanja nekretninama, zabave i umjetnosti, rudarstva…
Korisnici koje mirovine su većinom poljoprivrednici – da li starosne, prijevremene, glasnogovornik HZMO-a Filip Dujmović na taj upit odgovora da korisnici mirovinskog nisu nužno generalizirani po djelatnostima kojima se bave.
U mirovinski sustav poljoprivrednici su ušli tek '70-ih godina prošlog stoljeća.
Ispravljena nepravda
– Time je ispravljena velika nepravda i prema toj skupini. Bilo je nepravedno da i seljaci, poljoprivrednici nemaju pravo na “penzijski” staž. No, u tim (prvim) vremenima, poljoprivrednici su većinom uplaćivali najniže, minimalne mirovine pa su to oni s tzv. poljoprivrednim mirovinama od po 400, 500… kn. U brojnim slučajevima riječ je o oba bračna druga na takvim mirovinama - kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić. U najrazvijenijoj općini Đakovštine – Općini Semeljci, procjenjuje načelnik Grga Lončarević na osnovi božićnica i uskrsnica koje lokalna samouprava redovno dijeli umirovljenicima s mirovinom manjom od 1.000 kn, je oko 200 umirovljenika.
– Njih bar 75 posto imaju male, poljoprivredne mirovine koje su počeli uplaćivati od '70-, '80-ih. Nitko od njih nema mirovinu veću od 1.000 kn; moja majka ima oko 600 kn. Uplaćivali su ju i ona i otac od početka stupanja na snagu te prakse - kaže Lončarević. Komora nema službeni podatak koliko je poljoprivrednika korisnika mirovinskog osiguranja.
– Probali smo prikupiti te podatke, pri čemu ponajprije mislim na Agenciju za plaćanja no to je vrlo složeno - kaže Brlošić. S druge strane, u Upisniku je 196.000 (nositelja) OPG-ova. Odnos broja od oko 60.000 osiguranika iz djelatnosti poljoprivrede i broja od 196.000 upisanih u Upisnik Brlošić pojašnjava time da osiguranici, što čine razliku ta dva broja, uplaćuju mirovinsko po drugim osnovama – primjerice zaposleni su, a imaju prijavljen OPG….
Zaštićene mirovine
- Tzv. poljoprivredne mirovine prije su se obračunavale prema starim propisima, a bile su vezane i uz tadašnji Fond poljoprivrednika, one su, prema današnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju zaštićene institutom minimalne mirovine. Danas je to 59,05 kuna po godini mirovinskog staža i množi se brojem godina staža. U taj institut najniže mirovine uključeni su svi od 1999. - podsjeća glasnogovornik HZMO-a Dujmović. Ratar Mario Patajac iz Podgorača sa svoje 33 godine života, kaže, uredno uplaćuje doprinose za mirovinsko – oko 530 kn/mj, a čini to i za zaposlenog djelatnika.
– OPG imam 12 godina i toliko dugo uredno uplaćujem i doprinose za MO. No, kriza je, mnogi oko mene pritisnuti obvezama i sve manjim sredstvima, ne mogu ih uplaćivati - kaže Patajac.
Suzana ŽUPAN
ZBOG NEPLAĆANJA MIROVINSKOG, CIJELA SELA NA LISTI SRAMA
Brlošić upozorava na problem brojnih (sitnih) poljoprivrednika koji su se još u bivšoj državi masovno upisivali za mirovinsko osiguranje no nisu ga plaćali, a Porezna ih sada tereti na ime neplaćenih doprinosa za mirovinsko. Jer, iako ga nisu uplaćivali, ali ni mirovinu dobili, a mnogi za tu obvezu nakon proteka godina i zaboravili, ostali su u evidenciji osiguranika u obvezi. Jedan od njih je i danas 81-godišnji Mato Morić iz Paučja kraj Đakova. – Došli ljudi iz Općine pa pozvali da se pišemo za poljoprivrednu penziju. Išlo cijelo selo, pa se javio i ja. Bilo je to 1980., prisjeća se Morić koji je, zbog neplaćanja doprinosa jer, kaže, nije imao čime i danas prima socijalnu pomoć od oko 750 kn, danas na listi srama poreznih dužnika – za neplaćene doprinose duguje više od 130.000 kn. – Nikad nisam dobio ni lipe te penzije, al' dug platiti moram - negoduje Morić. Sličnih primjera je i u drugim okolnim selima i drugdje u RH.