U prosjeku svaka šesta osoba oboli od moždanog udara. Zbog velike učestalosti ta je bolest, uz srčani udar, najčešći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Ujedno je i jedan od najvećih medicinskih problema i neprijatelj broj jedan suvremenog čovjeka.

U povodu Tjedna mozga o moždanom udaru naš je sugovornik, prof. dr. sc. Dragutin Kadojić, specijalist neurolog, pročelnik Odjela za cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek i predsjednik udruge za poboljšanje kvalitete življenja Zdrav život Osijek.

- Na našoj klinici bilježimo između 1.000 i 1.300 pacijenata godišnje koji se liječe od moždanog udara, a u Hrvatskoj ih ima između 12 i 15 tisuća. Zbog toga je iznimno važna prevencija, kao i poznavanje simptoma moždanog udara. To su najčešće: nagla motorička oduzetost jedne polovine tijela, naglo nastala utrnulost lica, ruke ili noge na jednoj strani tijela, mutnoća vida ili smanjenje vida u jednom ili oba oka, smetnje govora ili razumijevanja jednostavnih rečenica, intenzivna vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije te nagla, neobjašnjiva i jaka glavobolja, koja se obično opisuje kao najgora glavobolja do sada - kaže dr. Kadojić.

Nakon nastanka simptoma moždanog udara potrebno je što prije doći u bolnicu. Naš sugovornik objašnjava da je postupkom koji se naziva tromboliza moguće rastvoriti krvni ugrušak koji je začepio moždanu arteriju. Međutim, njegova je primjena ograničena na razdoblje od tri sata nakon početka bolesti, pa ako se primijeni nakon toga, povećava se mogućnost moždanog krvarenja. Zato je jako važno da pacijent što prije prepozna simptome i dođe k liječniku. Od ove bolesti obolijeva sve više mladih ljudi, a takvi su trendovi povezani sa stresnim načinom života, ali i brojnim rizičnim čimbenicima, kao što su visoki krvni tlak, dijabetes, visoki kolesterol, pušenje, debljina, nekretanje.

- Što je više tih rizika, veća je mogućnost da će se pojaviti ateroskleroza, a ona je glavni uzrok moždanog udara. Ako je sužavanje glavnih arterija više od 75 posto, može se umetnuti stent (metalna mrežica), koji sprječava ponovno sužavanje. Ako to na vrijeme ne otkrijemo, sigurno će se razviti moždani udar. Na vaskularnoj kirurgiji danas se operira više od 250 pacijenata godišnje s takvom dijagnozom, a to znači da je toliko slučajeva moždanog udara spriječeno - objašnjava naš sugovornik. Bolest pogađa uglavnom ljude od 45 godina naviše, a što je životna dob veća, to je veća incidencija bolesti. Muškarci su ugroženiji od žena, ranije obolijevaju od moždanih udara, ali bolest jednako pogađa i žene i muškarce, tako da se bilježi podjednak broj pacijenata oba spola. Razlika je samo, otkriva dr. Kadojić, što muškarci u prosjeku žive kraće pet godina, pa i pet godina prije dobivaju kardiovaskularne bolesti.

- Radili smo istraživanje kolika je incidencija, odnosno broj novih slučajeva u populaciji. Utvrdili smo da je ona tri promila, što znači da na 100.000 stanovnika svake godine imamo 300 novih moždanih udara. Od toga prevalencija, odnosno broj ljudi koji je preživio moždani, iznosi 2,5 posto. To znači da je oko 2.500 ljudi u gradu veličine Osijeka preživjelo moždani udar. To znači da je od stotinu ljudi njih dvoje ili troje imalo moždani udar. Te su stope jako visoke kada se usporede s drugim zemljama, ali i drugim krajevima Hrvatske jer Slavonija i Zagorje imaju najvišu stopu moždanih udara u Hrvatskoj - ističe dr. Kadojić. Razlog tomu su način prehrane, ali i drugi rizični čimbenici. Također, promjena vremena može utjecati, ali ne može biti jedini uzrok bolesti.

- Mozak je složen organ, najsloženija supstanca na planetu i upravlja svim našim funkcijama. Da bismo očuvali njegovo zdravlje, moramo izbjegavati faktore rizika koji dovode do oštećenja krvnih žila koje hrane mozak. Ni za jedan drugi organ prevencija nije toliko važna kao za mozak. Ona se najkraće može opisati kao zdrav način života, a uključuje tjelovježbu, uravnoteženu prehranu, izbjegavanje stresa i štetnih navika koje mogu oštetiti mozak - zaključuje dr. Kadojić.