Objavljeno 7. ožujka, 2014.
Od pet slavonskih županija samo Osječko-baranjska ima više zaposlenih od umirovljenika
Omjer broja osiguranika i korisnika mirovinskog osiguranja, odnosno zaposlenih i umirovljenika, u Hrvatskoj i dalje pada. Zapravo, sve je bliži neizdrživom izjednačavanju - trenutno je omjer 1,16:1. No, u pojedinim županijama, što uvelike zabrinjava, broj umirovljenika već je krajem 2013., kada ih je ukupno bilo 1,190.815, premašio broj zaposlenih. Njih je, pak, tada ukupno bilo 1,400.639. Ako promatramo 20 hrvatskih županija i Grad Zagreb, to je slučaj sa čak 10 županija, pa je vrijeme za alarm za uzbunu! Osamdesete godine prošlog stoljeća, kada je taj omjer bio 3:1, pa i 4:1, danas se čine kao san.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, više umirovljenika nego zaposlenih imaju i slavonske županije, poput Virovitičko-podravske gdje je osiguranika 19.393, a korisnika mirovina 19.961. Slučaj je i s Požeško-slavonskom županijom, gdje je zaposlenih krajem 2013. bilo 17.355, a umirovljenika za čak 2.500 osoba više - 19.866. Taj neželjeni trend ima i Brodsko-posavska županija, gdje je osiguranika MO 33.824, a korisnika 37.646, 4.000 više. U Vukovarsko-srijemskoj županiji bilo je 38.850 zaposlenih, a umirovljenih 43.678, čak 5.000 više od radno aktivnih. Jedina od pet slavonskih županija s više zaposlenih od umirovljenika je Osječko-baranjska – 81.520 je osiguranika, a 75.657 korisnika MO.
U Sisačko-moslavačkoj, jednoj od najsiromašnijih županija, broj zaposlenih bio je 38.645, a broj umirovljenika čak 47.534 pa “penzioneri” tu premašuju uposlene za gotovo 10.000! U istom “košu”, no s manje drastičnom razlikom je i Karlovačka županija. I Ličko-senjska županija dijeli tu sudbinu; broj zaposlenih krajem 2013. je samo 13.167, a umirovljenih 15.612. I u Zagrebačkoj županiji je krajem 2013. broj zaposlenih bio 69.202, a broj korisnika mirovina nešto veći – 70.479.
U Varaždinskoj županiji zaposlenih je 59.627, a umirovljenika 43.711. Ni Primorsko-goranska županija nema tih problema jer je broj zaposlenih (106.616) osjetno iznad broja umirovljenika – oko 83.000. Splitsko-dalmatinska županija ima čak 134.467 zaposlenih i 113.000 umirovljenika. Slično je i s Istarskom, gdje je osiguranika 78.139, a korisnika mirovine nešto više od 53.000. I Grad Zagreb nema razloga za zabrinutost; u njemu je krajem 2013. bilo 430.796 zaposlenih i 208.000 umirovljenika, čime sprječava da trend izgleda još gore.
– Bitno je da se smjer kreće prema što većem broju osiguranika u odnosu na broj korisnika mirovina. Da bi tako bilo, ponajviše ovisi o demografskim kretanjima, no ti podaci pokazuju da je Hrvatska država čiji narod stari - kaže glasnogovornik HZMO-a Filip Dujmović. Dodaje kako trenutnom kretanju broja umirovljenika pridonosi i činjenica da u mirovinu idu pripadnici tzv. baby boom generacije: naraštaji su to rođeni nakon II. svj. rata, rođeni od 1946. i idućih godina, a sada mnogi od njih idu u mirovinu i dižu broj umirovljenika.
Da broj umirovljenika i dalje raste, a zaposlenih pada potvrđuju i najnovije brojke HZMO-a za siječanj ove godine. Broj osiguranika je pao na 1,391.288, a korisnika mirovina je oko 5.000 više više nego 31. prosinca prošle godine - 1,190.815.
Suzana ŽUPAN
10
je hrvatskih županija u kojima je broj umirovljenika već uvelike premašio broj zaposlenih!
Trend koji vodi do kolapsa
- Ovakvi trendovi dovest će do općeg kolapsa! To je ciljano rađeno jer nijedna vlast nije htjela posegnuti za nepopularnim mjerama koje bi dovele do socijalnih nemira pa su namjerno otvarani ventili za umirovljenja branitelja, poljoprivrednika, realnog sektora. Gurali su ljude u mirovinu, smanjili doprinose i mogućnosti da se uplaćuju onako kako su se uplaćivali prije. A država je to stimulirala. To je sramotno, prevarantski i kalkulantski, da se zaštite oni koji radnicima nisu isplaćivali ni minimalne plaće. Lako je vidjeti tko nije uplaćivao doprinose. Zato prihodi I. mirovinskog stupa pokrivaju mirovine 15-17 posto, a sve drugo je štednja koja nije prihod 1. stupa. To je katastrofa ne samo za umirovljenike nego i za nadolazeće generacije - ističe direktor đakovačkog Univerzala Čiko Šimić.
Bojimo se za svoje mirovine
- To je neodrživo stanje! I supruga i ja smo sada u mirovini i u takvim okolnostima bojimo se za svoje mirovine, da se ne dirne u njih. Jer, to je, kako se kaže, zadnja linija obrane. U tom slučaju, od čega živjeti? Odakle oni misle izvući i namiriti toliki broj umirovljenika. Sjećam se vremena kada je omjer penzionera i zaposlenih bio 1:3, no to vrijeme više ne možemo vratiti - zabrinuto kaže umirovljenik iz Đakova Rudolf Francem.