Objavljeno 5. ožujka, 2014.
Vezani članci
OBRAZOVNA STRUKTURA I PISMENOST
Nepismena sam jer mi otac nije dao u školu! Rođena sam 1944. u BiH, u vrijeme i u kraju gdje se forsiraju muška djeca. Tako je i otac gledao kako će sinove što bolje pripremiti za život..., kaže Jela Ćurić iz okolice Đakova o svome problemu koji ju prati cijeli život i zadaje teškoće i u najbanalnijim situacijama.
Brojeve, kaže, zna samo do 9.
– Kada smo uveli telefon, stiskala sam iste brojeve i tako naučila poneki... - kazuje. Nekako razaznaje jedino naš novac, strani ne.
– Jako mi je teško zbog nepismenosti; 70 mi je i problem mi je samoj ići doktoru, pronaći ga, pa moram pitati druge da mi pročitaju putokaze za odjele... Kada idem u Brod, ne znam kada ide vlak, pa zamolim da mi pročitaju polaske i dolaske... Stid me - kaže Jela. Nepismenost ju čini nesamostalnom, a izaziva i neugodnost u brojnim prilikama, pa žena kaže da ona djeci nije išle na roditeljske sastanke, ne gleda TV...
– Prava je muka kada se moram potpisati; nekako sam naučila našvrljati nešto kao potpis, no kada san počela dobivati penziju i kad ju je trebalo potpisati, bilo mi je kao da idem na vješala. Pitaju me zašto nisam učila čitati i pisati uz djecu dok su išla u školu, no bila sam bolesna, muž u Njemačkoj, ja sama s djecom... - svjedoči o svom problemu Jela.
Slavonija: Najnepismenije Vukovarska i Požeška županija
Iako živimo u 21. stoljeću, u vrijeme nove, informatičke pismenosti, u svijetu je, upozorava UNESCO, čak 750 milijuna analfabeta, nepismenih starijih od 15 godina, od kojih su dvije trećine žene. Broj je to stanovnika čak pet Rusija, 16,1 posto čovječanstva! U RH, koja prema popisu iz 2011. ima 4,284.889 stanovnika, nepismeno je njih starijih od deset godina 32.302 ili 0,8 posto, što je gotovo grad veličine Vinkovaca. Nepismeno je 6.735 muškaraca i 25.567 žena. Prije 60 godina, 1953., u RH je bilo čak 22,4 posto nepismenih žena i 9,3 posto nepismenih muškaraca, no od tada taj broj pada. Broj nepismenih sa starošću raste. Prema županijama, najviše je nepismenih u Šibenskoj – čak dva posto, pa u Vukovarskoj i Požeškoj – sa po 1,6 posto. U Brodskoj je nepismeno 1,24, u Virovitičkoj 1,16, u Osječko-baranjskoj (OBŽ) 1,01 posto stanovništva. Najmanje nepismenih je u Istarskoj županiji, Gradu Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji – sa po 0,3 posto. Prema posljednjem popisu, OBŽ ima 305.000 stanovnika pa ispada da njezinih 3.000 stanovnika starijih od deset godina ne zna čitati i pisati.
– Ne bih rekla da su sve osobe iz ove statistike nepismene, nego je točnije da se radi o ljudima s nezavršenom osnovnom školom. Nepismenih je tu u tragovima. Ne možemo reći da su bukvalno nepismeni, već, na primjer, padnu u sedmom, osmom razredu, pa ponavljaju, pa… navrše 15 godina, kada više nisu u obvezi osnovnog obrazovanja i zapravo nikada ne završe školu, no to ne znači da su nepismeni - kaže pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu OBŽ-a Snježana Stašćik.
Za Desetljeće pismenosti 25 mil. kuna
Na upit što država čini oko iskorjenjivanja nepismenosti, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta poručuju da je Vlada, u skladu s UN-ovom rezolucijom o Desetljeću pismenosti, od 2003. do 2012., pokrenula projekt "Za Hrvatsku pismenosti: put do poželjne budućnosti - Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj". Svrha je osobama starijima od 15 godina omogućiti završavanje osnovnog obrazovanja te tako povisiti razinu pismenosti u RH. Osobama bez zanimanja koje u okviru projekta završe osnovno obrazovanje omogućuje se osposobljavanje za obavljanje jednostavnih poslova u nekom zanimanju zbog bolje mogućnosti zapošljavanja, kažu u Ministarstvu. Projekt je u nadležnosti resornog ministarstva, a nositelji aktivnosti su uredi državne uprave u županijama, osnovne škole i ustanove za obrazovanje odraslih koje imaju odobrenje za izvođenje programa osnovnog obrazovanja odraslih. Sredstva za to osigurana su svake godine u državnom proračunu, odakle je od početka provedbe izdvojeno oko 25 milijuna kuna. U 2013. i 2014. njegova provedba je nastavljena jer nisu svi polaznici završili program u planiranim rokovima, no u pojedinim sredinama, u Đakovu, on je u međuvremenu stao zbog izostanka interesa osoba s nezavršenom osnovnom školom.
Suzana ŽUPAN
Svaki peti Britanac i Francuz imaju problema s pisanjem
Neće začuditi podatak da je u Afganistanu nepismeno 57 posto muškaraca i 87 posto žena, no i te kako hoće da gotovo polovina odraslih Talijana, svaki peti Britanac i Francuz imaju problema s čitanjem i pisanjem. U industrijskim zemljama, prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, 160 milijuna odraslih nije u stanju pročitati novine i napisati suvislu molbu za posao. Nepismenost je najgora u Aziji i supsaharskoj Africi. Na Svjetskom forumu o obrazovanju u Dakaru, 2000., 164 zemlje usvojile su Milenijsku deklaraciju UN-a, obvezavši se da će im nakon suzbijanja gladi i ekstremnog siromaštva glavni zadatak biti da do 2015. prepolove broj odraslih analfabeta i svakom djetetu omoguće besplatan pristup osnovnom obrazovanju kao osnovnom ljudskom pravu. Pokrenut je projekt UNESCO-a “Obrazovanje za sve”, u kojem vrhunski stručnjaci prate stanje i daju smjernice u postizanju toga cilja. U posljednjem desetljeću 20. stoljeća broj nepismenih smanjio se za 12, a od 2000., kada je pokrenuto “Obrazovanje za sve”, smanjio se za tek jedan posto.
Nema interesa za osnovnoškolski program za odrasle
U okviru projekta “Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj” za područje Đakova predviđena je OŠ I.G. Kovačića. Provodili su program pet godina od 2003. godine da bi potom, kaže ravnatelj Tihomir Benke, zanimanje izostalo.
– Jer znao nam se javiti samo jedan kandidat za određeni razredni odjel. Ne možemo pokrenuti 15 ljudi da bi samo jedna osoba naknadno išla u peti razred večernje škole - kaže Benke. Kroz program obrazovanja za odrasle prošlo je oko 40 osoba bez završene osnovne škole, što znači da nije riječ o analfabetima.
– Najniže naobrazbe bila je djevojka od 23 godine, koja je završila samo tri razreda OŠ, a najčešći polaznici bili su oni s četiri završena razreda OŠ. Prosječna dob polaznika bila je od 23 do 43 godine, no svi su bili pismeni. Zbog nezavršene OŠ, svi su zaposleni kao fizički radnici. Program financira Ministarstvo i za polaznike je besplatan. Mi smo pisali vaučere, a Ministarstvo je to pokrivalo - kaže Benke.
Nepismeno je 6.735 muškaraca i 25.567 žena
IPAK NAPREDAK
Prije 60 godina u RH je bilo nepismeno 22,4 % žena i 9,3 % muškaraca