Objavljeno 3. ožujka, 2014.
OSIJEK – Prema podatcima koje su vojni sudovi, županijski sudovi i županijska državna odvjetništva dostavljali Ministarstvu pravosuđa u vremenu važenja i primjene sva tri zakona o općem oprostu od 26. rujna 1992. do kraja prosinca 2005., opći oprost dobila je 21.641 osoba. Najveći broj oprosta - 13.575, odnosio se na hrvatsko Podunavlje, doznajemo od Sergeja Abramova, glasnogovornika Ministarstva pravosuđa.
U Hrvatskoj je pitanje oprosta od kaznenog progona i kaznenog postupka za građane srpske nacionalnosti prvo bilo uređeno Zakonom o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske od 25. rujna 1992. i Zakonom o izmjenama Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske od 9. lipnja 1995., koji je donesen nakon vojno-redarstvene akcije “Bljesak“. Nakon “Bljeska“ nastavilo se s primjenom općeg oprosta i pristupilo donošenju Zakona o izmjeni Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske od 9. lipnja 1995. godine kojim zakonom je produljen učinak oprosta za vrijeme od 17. kolovoza 1990. do 10. svibnja 1995. Drugim Zakonom o oprostu obuhvaćeni su počinitelji kaznenih djela s privremeno okupiranih dijelova područja Vukovarske-srijemske i Osječko-baranjske županije od 31. svibnja 1996. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu 5. listopada 1996. prestala su važiti prethodna dva zakona.
Na temelju Zakona opći oprost odnosi se na kaznena djela počinjena u vremenu od 17. kolovoza 1990. kao početka oružane pobune u RH do 23. kolovoza 1996. Za razliku od prijašnjih zakona o općem oprostu, ovim zakonom dan je opći oprost ne samo za oslobođenje od kaznenog progona i kaznenog postupka već su općim oprostom bile obuhvaćene i osobe koje su bile lišene slobode i nalazile su se na izdržavanju kazne ili u pritvoru ili su trebale nastupiti već pravomoćno izrečene kazne.
U najvećem broju slučajeva županijska su državna odvjetništva pokretala postupke protiv pripadnika bivše JNA, Teritorijalnih obrana te pripadnika vojnih i paravojnih snaga tzv. Republike Srpske Krajine, ali i protiv hrvatskih oružanih snaga. U predmetima u kojima počinitelji još nisu otkriveni i dalje se radi na uvrđivanju njihova identiteta, kao i na prikupljanju dokaza. S.Lacić
Najveći broj oprosta - za 13.575 osoba odnosio se na hrvatsko Podunavlje
Osječkom sudu kazneni postupak protiv 908 osoba
Do 31. prosinca prošle godine u Hrvatskoj je pokrenut postupak zbog ratnih zločina protiv 3.599 osoba. Vođena je istraga protiv 241 osobe, protiv 613 je u tijeku prvostupanjski kazneni postupak, a 608 osoba je oslobođeno. Na osječkom Županijskom sudu pokrenut je kazneni postupak protiv 908 osoba, optužena ih je 501, dok ih je 98 osuđeno. Na Županijskom sudu Vukovar kazneni postupak pokrenut je protiv 291 osobe, optužene su 232 osobe, dok ih je 85 osuđeno.