Novosti
PET NAJBOLJIH RADNIH MJESTA

Pogodili su s odabirom zanimanja, sada vrhunski zarađuju i traže ih u Europi
Objavljeno 28. veljače, 2014.
U svakoj struci ima onih koji se nametnu kvalitetom, ali i onih koji ne prođu tako dobro

Prema popisu 100 najboljih radnih mjesta u 2014. godini, koji je objavio Američki US News, prvih pet zanimanja su programer, analitičar računalnih sustava, zubar, medicinska sestra i farmaceut.

Istražili smo kakva je situacija s ovih pet zanimanja u Hrvatskoj i jesu li doista i u nas ovo financijski najisplativija radna mjesta.

- U svakoj struci ima onih koji se snađu i nametnu vrhunskom kvalitetom i onih koji i ne prođu tako dobro. Samo na području Osijeka djeluje 100-tinjak stomatoloških timova i ne možemo reći da su baš svi oni bogataši i da su super uspješni. Tek je desetak ambulanti koje stvarno dobro zarađuju. Onima koji misle ovo studirati samo radi novca, to ne bih nikada preporučio, jer se ovaj posao mora voljeti i imati talenta. Danas je situacija još teža jer rijetko tko ulaže u zubnu estetiku - kaže osječki stomatolog Mladen Siber.

Medicinske sestre su jednoglasne u zaključku kako njihovo zanimanje sigurno nije među onima od kojih ćete dobro živjeti u Hrvatskoj. Naime, za medicinske sestre u ovom trenutku se uopće ne nudi dovoljno radnih mjesta, a treba reći i da sestre sa svim dodacima i stažom u Hrvatskoj zarade jedva 7.000 kuna, a u Njemačkoj samo kao njegovateljice mogu zaraditi 2.000 eura mjesečno. Stoga je ovo zanimanje isplativo u EU ili u SAD-u.

Programeri u Hrvatskoj imaju prosječnu plaću od 6.000 kuna. Naravno, ne vrijede svi programeri jednako, kako nam objašnjava Netgenov programer i voditelj osječke poslovnice Mario Ivančić. Plaće variraju i pojedinci zarađuju i nekoliko tisuća više od programerskog prosjeka.

- Kvalitetnih ljudi kronično nedostaje i zato su i plaće za naše prilike dosta dobre. Ima u Osijeku programera koji zarađuju i 10.000 kuna mjesečno, ali takvih ipak nema mnogo. Plaće rastu odlaskom u Zagreb gdje se za iste poslove može zaraditi između 10 i 20 posto više nego u Osijeku, a odlaskom u inozemstvo plaće se mogu i udvostručiti ili utrostručiti - kaže Ivančić referirajući se na kolegu iz Osijeka koji je otišao raditi u Njemačku gdje mjesečno zarađuje 3.000 eura, ima plaćen stan, a jedini troškovi su mu hrana i režije. Osim solidnih plaća, dobri programeri imaju privilegij čestog mijenjanja poslodavca i biranja boljih prilika. Ne moraju strahovati ni od otkaza jer čak i u tom slučaju za samo nekoliko dana mogu birati gdje će se zaposliti. Povući analogiju između analitičara računalnih sustava u Americi i Hrvatskoj nešto je teže jer se takav posao u Hrvatskoj, ovisno o poslodavcu, različito naziva. Ipak, riječ je o stručnjacima koji rade s velikom količinom podataka velikih tvrtki, spajaju informatiku s industrijom i marketingom te dobro stoje na tržištu rada.

Ivan SEKOL/Nefreteta Z.EBERHARD
Top pet poslova

1. Programer

2. Analitičar računalnih sustava

3. Zubar

4. Medicinska sestra praktičar

5. Farmaceut

Farmaceuti su u najboljem položaju na tržištu rada

Najbolje na tržištu rada stoje vjerojatno farmaceuti, koji su strahovito deficitarni i koji zarađuju uvelike iznad hrvatskog prosjeka. “Riječ je o iznimno traženoj struci, posebno izvan velikih gradova, a široka je mogućnost zapošljavanja - od laboratorija i farmaceutskih kompanija do ljekarni. No, treba reći kako su muškarci znatno traženiji u ovoj struci jer su pogodniji za terenski rad i kao trgovački predstavnici”, napominje Darko Bajto, ravnatelj Ljekarni Osijek. Početna plaća u ljekarnama je osam tisuća kuna, no u u farmaceutskom predstavništvu ona raste i do 15 tisuća kuna mjesečno.

KAKO OSJEČKI SREDNJOŠKOLCI PLANIRAJU SVOJU BUDUĆNOST:

OSIJEK - U razgovoru s osječkim srednjoškolcima doznajemo kako će presudnu ulogu pri njihovoj odluci o izboru zanimanja imati osobni afiniteti. No, pohvalno je da su se ti afiniteti pomaknuli prema deficitarnim zanimanjima. Tako je među mladima pred kojima je izbor fakulteta danas najpopularnija - medicina. Što u gradu u kojemu su pravnici i ekonomisti “vladali” desetljećima predstavlja velik pomak.

Lucija Buconjić:

- Planiram se obrazovati za fizioterapeuta ili rehabilitatora. To je nešto što volim i za što smatram da će mi odgovarati kao buduće zanimanje. Nisam se previše informirala o tomu koja su zanimanja za moju generaciju najbolja u smislu pronalaska posla. Važno mi je samo da u životu radim ono što volim.

Marina Radić

- Nakon srednje škole upisati ću knjižničarstvo, jer to volim. Znam da to nije deficitarno zanimanje i da postoje druga zanimanja koja mogu lakše osigurati pronalaženje posla, ali to mi nije važno. Uostalom, tko zna što nosi budućnost, možda za pet-šest godina baš knjižničarstvo bude traženo.

Bruno Ćavar

- Nakon završetka srednje škole planiram upisati medicinu, a nakon toga specijalizaciju za psihijatra. To mi je zanimljivo zanimanje, a moja odluka se zasniva isključivo na onome što volim. Nisam se informirao, niti razmišljao o zanimanjima koja bi mi mogla jamčiti posao odmah nakon završetka obrazovanja.

Iva Perić

- Najvjerojatnije ću upisati medicinu, opći smjer, a načelno u konačnici planiram specijalizirati se za pedijatra. To je posao koji želim raditi. Ne znam hoću li s tim zanimanjem lako pronaći posao, ali to mi zaista nije presudno pri izboru zanimanja. (I.Sl./G.M.)

Možda ste propustili...