Osijek
SEKUNDARNE SIROVINE

Zaradite li mjesečno više od
1.400 kuna na prodaji starog
željeza, morat ćete platit porez
Objavljeno 25. veljače, 2014.
Od starog željeza žele zaraditi svi, od umirovljenika do nezaposlenih

Zaradite li mjesečno na prodaji sekundarnih sirovina više od 1.400 kuna, što je polovina hrvatskog minimalnog dohotka, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijavit će vas poreznoj upravi i vaša zarada će biti oporezovana.

Naime, od 20. veljače na snagu je stupio novi Pravilnik o gospodarenju otpadom prema kojem vam dnevno ne smije biti isplaćeno više od 100 kuna na ruke za prodaju sekundarnih sirovina, a mjesečno više od 1.400 kuna. Recimo kako je ranija mogućnost za mjesečnu zaradu bila do 1.600 kuna, a prijave poreznoj upravi nisu postojale.

- Mislim da je ovo jako rigorozan zakon, koji nema nikakvu socijalnu osjetljivost. Naime, svatko tko prodaje sirovine mora dati svoju osobnu iskaznicu i OIB, a mi svakog prvog u mjesecu moramo dostaviti Fondu popis svih osoba od kojih smo otkupili sirovine prethodnog mjeseca. Ovo sigurno nije nešto od čega se više može živjeti, već eventualno samo dodatno zaraditi, pa čak i ako se prodajom bave svi ukućani. Naime, ako vas troje iz kuće mjesečno na ovome može zaraditi 1.400 kuna, to je samo 4.200 kuna, što je ispodprosječna plaća i za jednu osobu - kaže Ante Čalušić iz osječkog Kairosa.

Inače, doznajemo kako se najviše prodaje željezo i to od starih perilica rublja, do vješalica i dijelova automobila. “Rome gotovo više i ne vidimo, a prodajom starog željeza sada se bave svi od ljudi koji se ne znaju potpisati do nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom, umirovljenika i mladih. No, prodaja je značajno pala upravo zbog ograničenosti zarade, pa dnevno imamo samo 10 do 15 ljudi na blagajni. Osim toga i cijene na burzi u Londonu su dosta loše, pa se trenutačno za kilogram željeza može dobiti samo od jedne do 1,50 kuna, a za bakar je cijena s lanjskih 35 kuna pala na 31 kunu”, dodaje Čalušić.

Najskuplja sekundarna sirovina je upravo spomenuti bakar, dok je cijena kilograma mesinga oko 17 kuna, bronca je 23 kune, aluminij između pet i sedam kuna, olovo se cijeni pet kuna za kilogram, a cink četiri kune. Otkupljivači ističu da je za točne cijene najbolje nazvati i provjeriti prije donošenja materijala. Dok neki otkupljivači nude mogućnost prodaje robe i u komadu i u dijelovima, sudeći prema razgovoru s njima, ipak se više isplati rastaviti uređaje i prodati ih kao sekundarnu sirovinu nego cijele. U potpunosti je propala i mogućnost zarade od starog papira na kojemu se jako dobro moglo zaraditi, a zbog cijene koja mu je danas pala na samo 15 lipa po kilogramu rijetko koja tvrtka ga i otkupljuje.

Nefreteta Z.EBERHARD
ZA POVRAT BOCA I DALJE 50 LIPA

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović ovih je dana potvrdio kako će građani i dalje za ambalažni otpad dobivati tzv. povratnu naknadu od 50 lipa po boci ili limenci. Novina je i pilot-projekt uvođenja automata na mjestima za otkup ambalažnog otpada, a do kraja ove godine automati za brojenje, sortiranje i prešanje ambalaže biti uvedeni u bar trećinu od 1.820 mjesta za otkup ambalaže, a do kraja sljedeće godine u 90 posto njih. Poručio je i da "žele u sljedećih nekoliko godina udvostručiti broj radnih mjesta direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom, sa 6.000 na 12.000”.