Potpuno je neopravdana bila bojazan naših seljaka od inozemnih kupaca poljoprivrednog zemljišta i mišljenja da će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju oni nahrupiti i “jeftino” kupovati naše poljoprivredno zemljište. Stranci nisu navalili na našu zemlju, premda je još prerano donositi taj zaključak, jer se već i u dvije-tri godine situacija može potpuno promijeniti s obzirom na to da cijena hrane općenito u svijetu ubuduće može samo rasti.

- Izjalovila su se očekivanja nekih mešetara da će u kratkom vremenu zaraditi silan novac na preprodaji zemlje. Naime, ima slučajeva da su pojedinci, odnosno poduzeća, prije nekoliko godina ulagali u kupnju poljoprivrednog zemljišta. Očekivali su da će s ulaskom Hrvatske u EU cijena zemlje vrtoglavo porasti. Međutim, to se za sada nije dogodilo. Naprotiv, u proteklih godinu dana cijena poljoprivrednog zemljišta, prema pokazateljima koje imamo, snižena je za približno 20 posto. Naravno, to ne znači da ona možda za koju godinu neće porasti - kaže nam Marijan Matijević, direktor Nekretnina Matijević u tvrtki Ljubek d.o.o.

Za kupnju poljoprivrednih površina zanimanje postoji, poljoprivrednim zemljištem trguje se po prosječnoj cijeni od pet do sedam tisuća eura za hektar.

Prema podacima agencija koje se bave posredovanjem u prometu nekretnina, zemlju u posljednje vrijeme najviše kupuju oni koji ju i obrađuju.

Na tržištu se, kaže nam Krunoslav Šabić, iz osječke agencije Tasman nekretnine, traže u pravilu veće površine, od desetak i više hektara u komadu. Šabić napominje kako postoje i primjeri ulaganja kapitala u zemljište, i to tvrtki koje se ne bave poljoprivredom. Hektar zemlje u zakupu godišnje se plaća od 1.000 do 1.500 kuna.

- To zemljište one u pravilu daju u zakup drugim proizvođačima. Hoće li i koliko profitirati od tog ulaganja, teško je reći, premda ne treba zaboraviti da je ulaganje u zemljište u pravilu dugoročno - naglašava Šabić.

Jedna od tvrtki koja u našoj regiji kupuje poljoprivredno zemljište kad god joj se za to pruži prilika su Europlantaže d.d.

- Interes za kupnju poljoprivrednog zemljišta vrlo je velik i brzo ga se može prodati zavisno, naravno, od cijene i kvalitete. Cijena poljoprivrednog zemljišta varira od dvije do osam tisuća eura po hektaru, ovisno o okrupljenosti i kvaliteti zemlje. Tu valja istaknuti da se male parcele teško prodaju, odnosno jeftino kupuju, dok se okrupljeno zemljište, od, recimo, sto i više hektara u komadu, vrlo lako može prodati, i to za čak osam tisuća eura po hektaru - kaže Alexander Hrkač, direktor i vlasnik Vrijednosnica Osijek, te dodaje da cijena poljoprivrednom zemljištu, ako ono ima i izgrađen sustav za navodnjavanje, znatno dodatno raste.

Hrkač navodi da trenutačno u okruženju najskuplje poljoprivredno zemljište ima Srbija i to ono koje se navodnjava a ima ga oko 300.000 hektara.

- U Hrvatskoj, nažalost, nema značajnijih poljoprivrednih površina pod navodnjavanjem, i to zbog apsurdne politike koja se vodi u našoj zemlji. Naime, iz europskih fondova mi možemo povući 100-postotno financiranje projekata navodnjavanja, a mi smo sada u situaciji da nemamo ni projekte za početak investicija, odnosno tek sada Hrvatske vode žele započeti projekt navodnjavanja u Baranji, uz pređviđeno trajanje projektiranja od čak četiri godine, a nakon toga građevinski radovi završe se za samo tri mjeseca za kompletno navodnjavanje na predviđenih 6.000 hektara u Baranji. Sve što je potrebno za investiciju su cijevi u dužini od dva kilometra i pumpe, a za postavljanje i završetak svih radova treba samo tri mjeseca. Očito da netko komplicira samo zato da "netko" ima posla na tim projektima četiri godine - kaže Alexander Hrkač, direktor i vlasnik Vrijednosnica Osijek, te dodaje da je u takvim slučajevima trošak navodnjavanja preskup, jer četiri godine projektiranja nerealno povećava cijenu investicije

Za razliku od Srbije, gdje je najskuplja zemlja ona koja se navodnjava, kod nas u Hrvatskoj najskuplja je ondje gdje je inajkvalitetnija, a to je vukovarsko područje i područje Baranje.