Regija
KAD DRŽAVA DUGUJE, S PLAĆANJEM NE ŽURI

Dvije godine RH Osječkoj županiji
ne isplaćuje dug od 100 milijuna kn
Objavljeno 24. veljače, 2014.
Belje nije plaćalo, dug je pretvoren u dionice u vlasništvu RH, lokalna uprava nije dobila ništa

BELI MANASTIR - Unatoč presudi belomanastirskog Općinskog suda od 29. lipnja 2011. te potvrdi te presude od osječkog Županijskog suda, donesenoj u listopadu te godine, Republika Hrvatska Osječko-baranjskoj županiji nije isplatila ni lipe od ukupnog duga, koji je, sa zakonskim zateznim kamatama, dostigao iznos od stotinjak milijuna kuna. Da stvar bude zanimljivija, nakon istih sporova koje su protiv države vodile i dobile neke baranjske općine, novac je isplaćen prilično brzo nakon sudskih presuda, premda se sporovi mogu svrstati u skupinu “maratonskih”, jer su trajali duže od pet godina.

Riječ je o novcu od zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu koje je, nakon mirne reintegracije Baranje, obrađivalo Belje i obvezalo se (sukladno s prvotravanjskim ugovorom iz 1998. godine što ga je ta tvrtka sklopila s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva) plaćati godišnju zakupninu od približno 11,5 milijuna kuna.

- Vlada RH donijela je 2002. godine odluku o reguliranju potraživanja od zakupnine za poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu pa su u veljači iste godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, s jedne, te Belje, s druge strane, zaključili ugovor o pretvaranju potraživanja u ulog - dionice Društva. Utvrđeno je da je Belje na osnovi neplaćenih zakupnina za razdoblje od 1998. do 2001. godine dugovalo 55,856.151 kunu, što je pretvoreno u 558.531 dionicu, vrijednosti po 100 kuna, nad kojima je u cijelosti upisana RH - podsjećaju u Županiji, objašnjavajući kako je na taj način Vlada RH raspolagala prihodima koji nisu prihodi državnog proračuna i kojima nije mogla raspolagati. Pozivaju se na odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u kojem stoji da sredstva od zakupnine i prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države čine prihode proračuna države, županije i općine ili grada na čijem se području nalazi zemljište.

- Konkretno, prema zakonskim odredbama od 21. listopada 1999., država je bila dužna ustupiti 50 posto ostvarenih sredstava proračunu županije, a 50 posto općini ili gradu gdje se ta sredstva koriste za provedbu programa u poljoprivrednoj proizvodnji - tvrde županijska tijela, naglašavajući kako je na taj način tim jedinicama lokalne i regionalne samouprave država oduzela njihov novac koji je trebao biti uložen u razvoj poljoprivrede.

- Osječko-baranjska županija u više je navrata pismeno upozoravala Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva te Vladu RH, ali nikada nismo dobili nikakvo očitovanje pa je Županijsko poglavarstvo 8. studenoga 2005. donijelo zaključak o pokretanju sudskog postupka - kaže župan Vladimir Šišljagić, dodavši kako su prije njegova pokretanja pred Državnim odvjetništvom neuspješno pokušali pokrenuti i postupak za mirno rješavanje spora.

Sudski postupak je pokrenut u veljači 2006., kada je dug prema Županiji iznosio približno 28 milijuna kuna (pola ukupnog duga prema jedinicama lokalne samouprave), okončan je pet godina poslije, ali unatoč pravomoćnosti presude novac je za Županiju i nadalje samo misaona imenica. Kako bi upozorio na problem i njegove štetne posljedice, župan Šišljagić je još prije dvije godine poslao dopis predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću, zamolivši ga za angažman u izvršenju pravomoćne i izvršne presude.

- Čudno je što se oteže s isplatom, jer bi sredstva koja pripadaju Županiji bila namijenjena za razvoj poljoprivredne proizvodnje, u koju, uostalom, Županija već mnogo ulaže. Između ostaloga, ulažemo u sređivanje zemljišnoknjižnog stanja geodetskom izmjerom poljoprivrednog zemljišta, projekte navodnjavanja, istraživačke projekte ili projekte na bazi održivog razvoja pa je sigurno da bi i sredstva ostvarena na temelju zakupnine bila namjenski i korisno utrošena - ističe Šišljagić.

Ivica GETTO
Za iste sporove Draž i Kneževi Vinogradi davno su isplaćeni

Načelnici baranjskih općina Kneževi Vinogradi i Draž, Deneš Šoja odnosno Stipan Šašlin, potvrđuju da je njihovim općinama nakon dobivenih sporova s državom vezanih uz zakupninu poljoprivrednog zemljišta novac isplaćen. U proračun Općine Kneževi Vinogradi sjelo je 12, a u draški pet milijuna kuna. Slikovito rečeno, oba su načelnika već davno zaboravila na taj novac.

BELJE JE ZA NEPLAĆENU ZAKUPNINU OD 1998. DO 2001. GODINE DUGOVALO

55,856.151

kunu, što je pretvoreno u 558.531 dionicu u vrijednosti po 100 kuna

50 posto novca

od zakupa trebalo je ići Županiji, a 50 pos to Općini ili Gradu

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike