Objavljeno 21. veljače, 2014.
U Hrvatskoj je svaki peti stanovnik stariji od 18 godina pretio
SLAVONSKI BROD - Projekt prevencije debljine odnosno bolesti koje zbog nje nastaju javnozdravstveni je program, a u slavonskobrodskom Crvenom križu kroz program savjetovaišta uspješno se provodi od 2012. godine. Voditelj projekta je Pero Grgić. Ovdje se problemu debljine pristupa kompleksno pa su, uz nutricioniste, angažirani i psiholozi i kineziolozi koji pokušavaju pomoći osobama koje gube bitku sa kilogramima.
- Cilj je potaknuti građane na prevenciju prekomjerne tjelesne težine, naučiti ih kako steći pravilne prehrambene navike, potaknuti na tjelesne aktivnosti - kaže Vijorka Roseg, voditeljica Odjela za zaštitu i promoviranje zdravlja u HCK, naglašavajući kako je daljnji cilj dovođenje savjetovališta i u ruralne sredine. Brodsko savjetovalište krenulo je i u tom smjeru pa četvrtkom pomaže zainteresiranima u Kopanici, a utorkom u Garčinu (ukupno 36 osoba).
- Rezultati su već jako dobri, odaziv je sve veći - kaže medicinska sestra Tatjana Kolobarić, voditeljica zdravstvenog programa u slavonskobrodskom Crvenom križu.
- Najprije dolaze na individualno savjetovanje, gdje se mjere parametri težine, visine, tlaka... Nakon toga se sastaju tjedno u grupi potpore, gdje razgovaraju s nekim od ukupno sedam stručnjaka tima - pojašnjava Kolobarić.
U Kopanici je grupa od dvadeset žena korisnica programa, od početka godine izgubila 27 kilograma. Među njima je i Marica Hos iz Beravaca, koja na svoju visinu od 163 centimetra nije više uspijevala nositi prekomjernih 95 kilograma.
- Oduševljena sam programom. Za tri tjedna sam uz pomoć stručnjaka izgubila dva kilograma i nastavljam dalje jer mi je pretilost prouzročila povišeni tlak, a sada i diabetes tipa 2 - kaže 51-godišnja Marica, koja osam sati dnevno provede sjedeći uz računalo. Otkad je krenula u savjetovalište, s grupom od deset žena pješači sedam kilometara do Kopanice i natrag u Beravce, redovito vježba i vodi dnevnik prehrane.
Dosad je četrdesetak osoba u Brodu prošlo savjetovalište, a od Nove godine funkcioniraju tri grupe s po 15 osoba.
Prekomjerna težina i pretilost pošast je svjetskih razmjera, a prema riječima predsjednika Hrvatskog Crvenog križa, dr. Josipa Jelića, do 2025. godine ukupno će polovina ljudi na svijetu biti predebela.
- Najviše broj debelih raste u najsiromašnijim zemljama Indiji i Kini, što ukazuje na nezdrav način prehrane i života - kaže Jelić.
U Hrvatskoj je svaki peti stanovnik stariji od 18 godina pretio. Regionalno, pak, rijetke studije ukazuju na to kako je najmanje prekomjerno teških u priobalju, no zanimljivo je da Slavonci (koje prati glas da najviše uživaju u svinjskim delicijama) nisu najdeblji, nego je pretilih najviše u sjevernoj Hrvatskoj. Međutim, najviše je među prekomjerno teškima je Slavonki, za razliku od muškog dijela populacije, koji po debljini pripadaju u 20-postotni hrvatski prosjek.
U Hrvatskoj se samo 17 posto muškaraca i 4 posto žena u slobodno vrijeme bavi nekom tjelesnom aktivnošću tri dana tjedno, a prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, odrasle bi osobe trebale biti aktivne pet puta tjedno po 30 minuta dnevno, dok bi tjelesna aktivnost kod djece i mladih trebala biti dvostruko veća.
Marija RADOŠEVIĆ
U Kopanici je grupa od dvadeset žena od početka godine izgubila
27
kilograma
Do 2025. godine ukupno će polovina ljudi na svijetu biti predebela
Debeli bolesnik nije sam sebi kriv
Utemeljitelj moderne endokrinologije, svjetskog renomea, prof. Mirko Koršić, na tribini u Slavonskom Brodu govorio je o problemu debljine kojem se treba dugoročno posvetiti. Stručnjak kaže kako se “treba odmaknuti od mantre da je debeli bolesnik sam sebi kriv”. Znamo da čimbenici nerazmjernog unosa i potrošnje energije dovode do debljine. No tu su i ostali utjecaji modernog svijeta, sve češće konzumiranje tzv. brze hrane, sjedilački način života, život sa svakodnevnim stresom, bitno drugačije od naših predaka, pa sve više postaje jasno da je debljina, osim osobne odgovornosti, sve više i pitanje društva koje se mora uključiti u borbu protiv toga.
- Nisam optimist da se može mnogo napraviti jer i puno bogatije zemlje u tome ne uspijevaju, debelih je sve više, debljina pogađa sve siromašnije slojeve i deprimirane osobe, a uočeno je također kako žene imaju više problema s debljinom nego muškarci - kaže prof Koršić.