Objavljeno 19. veljače, 2014.
Goran Gusak, poznati ekoproizvođač iz Bilja, ovih je dana dobio certifikat za mesne prerađevine, prvi takav certifikat u Hrvatskoj uopće. Riječ je konkretno o ekološkom kulenu, kulenovoj seki, slanini, čvarcima i masti.
- Nakon dvije godine, došli smo i do prvog ekocertifikata za naše domaće proizvode od mesa. I nije tako teško i komplicirano ako se pridržava pravila. U pravilniku o ekološkom stočarstvu ima samo 10 rečenica i toliko je sve logično da sam ih i ja pisao, kaže Gusak, inače inženjer stočarstva, podsjećajući da u ekološkom uzgoju stoka mora imati slobodu kretanja i jesti ekohranu neprskanu pesticidima.
- Nema šišanja ušiju i repova, nema brnjica jer svinje moraju rovati, nema ni antibiotika već se životinja liječi samo ako oboli. Životinje moraju imati i svoje kupalište, što bih im ja napravio i da nisu u ekološkom uzgoju, pa nek' uživaju, kaže naš domaćin koji je prije četiri godine počeo okupljati svoje stado mangulica i danas ih ima 150 raznih dobi i veličina.
- Mangulica je stvorila crnu slavonsku svinju i nestala iz naših krajeva, pa smo ju nabavili iz Mađarske, gdje je ona, kao uostalom i u cijeloj Europi, vrlo cijenjena zbog svog dobrog kolesterola. Ima i do 75 posto manje lošeg kolesterola u svojoj slanini, pojašnjava Gusak ističući kako su ove svinje cijele godine slobodno puštene na sedam hektara okućnice, a glavni sastojak u njihovoj prehrani je ekolucerna iz vlastite proizvodnje sa 70 hektara oranica u ritu.
- Za ove je mesne proizvode potrebna svinja stara 1,5 - 2 godine, jer starije svinje imaju zrelije meso koje ima manje kalo u odnosu na industrijske, a okus mesa je neusporediv, kaže Gusak potvrđujući da je receptura kobasica i kulena tradicionalna, kao i sam proces prerade.
- Glavni sastojak je poznata baranjska paprika i bijeli luk, po čemu je ova ekokobasica jedinstvena. I paprika i luk su naravno iz našeg ekološkog uzgoja. Svi sastojci dakle moraju biti ekološki i prerada ide bez ikakvih vrsta konzervansa, napominje Goran dodajući da i drvo za dimljenje ne smije biti tretirano otrovima i za to treba imati potvrdu.
Gusak napominje kako se odlučio za preradu mesa jer drži da da je to kraljica stočarske proizvodnje odnosno najvrjednija proizvodnja jer je specifična, tradicionalna proizvodnja ovoga kraja. - Sad se dokazuje sve ono što sam još pričao prije 13 godina, koliko se bavim ekoproizvodnjom, a to je da imamo najveće šanse da upravo ove proizvode izvezemo u Europsku uniju i da se od toga može živjeti, tvrdi Gusak potkrepljujući to činjenicom da je certificirano ekomeso u EU i do četiri puta skuplje nego kod nas u Hrvatskoj te da je EU golemo tržište koje vapi za ovakvim proizvodima.
Renata PRUSINA
Osvajanje Beča
“Ovo mi je sada prva certificirana ozbiljnija proizvodnja i dogovorena je prodaja u specijaliziranoj trgovini Ekogardenu u Zagrebu, jednoj od najvećih u Hrvatskoj. No, probijamo se i izvan granica Hrvatske, gdje je više naših artikala već na probi u 5 - 6 zemalja, a uskoro ćemo poslati i prve uzorke suhomesnatih ekoproizvoda. Moj cilj je proboj prema Beču, jer Austrijanci jako cijene mangulicu i znaju vrijednost tog mesa”, ističe Gusak dodajući kako je ovo stvarno originalan proizvod i Austrijancima nije problem platiti 100 eura za kilogram tog suhomesnatog certificiranog proizvoda kojeg kao takvog i nemaju. Uostalom, kaže, Gusak, Austrija ima definitivno najrazvijeniju ekološku proizvodnju, u postotku 20 posto od ukupne poljoprivrede, a za usporedbu, mi imamo tek dva posto, pa je jasan motiv plasmana ove robe na austrijsko tržište.