STROŠINCI – Kada su prije šest godina supružnici Goranka i Zvonko Trconić iz Strošinaca ostali bez posla, a zapostavljeno i prometno izolirano selo na samoj granici sa Srbijom nije im pružalo nikakve mogućnosti, nije im preostajalo drugo nego s tada petogodišnjom kćerkom Anom, poput brojnih mladih obitelji iz Cvelferije, krenuti trbuhom za kruhom. Novi život počeli su u Splitu. Nije bilo lako napustiti obiteljsku kuću, ostaviti sve ono što su godinama stvarali, useliti se u podstanarski stan i krenuti od početka.

– Supruga se zaposlila u jednom pogonu za proizvodnju kolača, a ja sam odlučio posvetiti se našem OPG-u i u Splitu nastaviti uzgoj gljiva. Uzgojem bukovača na slami bavim se već 10 godina, prije dvije godine krenuo sam i s uzgojem bukovača na talogu od kave, i mislim da sam jedini u Hrvatskoj koji se time bavim - ispričao nam je Zvonko.

U početku, prisjeća se, nikako mu nije išlo. Dalmatinci baš i nisu prihvaćali bukovače, šampinjoni su im bili draži. Uz mnogo truda, odricanja i strpljenja situacija se počela mijenjati i posao je krenuo. Svako jutro ustaje ranom zorom, u pet sati već je na nogama. Micelije proizvodi sam u mini laboratoriju, u sterilnim uvjetima. Bukovače 1. klase proizvedene na slami završavaju na jelovnicima poznatih splitskih restorana, policama prodavaonica zdrave hrane i šoping centarima. Mjesečno proizvede oko pola tone gljiva i prodaje ih po cijeni od 25 kuna za kilogram, a zbog iznimne kvalitete posebice ih traže restorani vegetarijske prehrane i kineski restorani.

Zvonka je prije četiri godine zaintrigirala poslovna ideja o uzgoju bukovači na talogu od kave, koji se pokazao kao izvrsna podloga. Osmišljavao je vlastiti recept, dorađivao ga i uspio! Ostatke kave svakog dana skuplja u lokalnim kafićima i mjesečno skupi oko 150 do 200 kilograma kavenog taloga. Miješa ga s micelijem, stavlja u vrećice za zamrzivač, a potom u kartonske kutije i potrebno je nekoliko tjedana u određenim uvjetima kako bi iz njih izrasle gljive.

- Gljive se po svojoj prirodi bave recikliranjem. Koriste druge organizme i tvari te ih ponovno pretvaraju u nutrijente koje zatim koriste drugi organizmi. One tako razgrađuju kavu i potom je koriste kao hranu kojom stvaraju hranu za nas - objašnjava Zvonko.

Na upit imaju li gljive okus po kavi i sadrže li kofein, kaže da nemaju, ali da supstrat ipak utječe na okus i svježinu gljiva. Zatvorene kartonske kutije sa smjesom iz koje će niknuti gljive prodaje po cijeni od 40 kuna za komad i dostavlja kupcima na kućnu adresu.

– Bukovače rastu u vašem domu. Na kutiji se skalpelom izreže prozorčić, a u roku od pet do maksimalno 15 dana niču gljive. Iz jedne kutije budu dvije berbe, u kojima se skupi između kilogram i kilogram i pol bukovači - ističe.

Mjesečno isporučuje oko sto kutija, a cilj mu je udvostručiti prodaju. Za sada se orijentirao samo na takvu vrstu prodaje u kojoj kupci sami u svome domu beru gljive uzgojene na talogu od kave, no spreman se, kaže, prilagoditi interesima i potrebama kupaca. A takve su gljive u Njemačkoj prava delicija i kilogram stoji 18 eura.