Čelnici sindikata najavili su u ponedjeljak kako će zatražiti da se iz saborske procedure povuče najmanje na šest mjeseci Prijedlog novog Zakona o radu, a zauzvrat su spremni čuvati socijalni mir, odnosno zamrznuti najavljene aktivnosti, među kojima je i mogućnost generalnog štrajka.

Opći štrajk zapravo je posljednji i najsnažniji adut sindikata u pregovorima, ili je točnije reći, u sprečavanju donošenja novoga Zakona o radu koji bi trebao donijeti, kako tvrde u Vladi, prijeko potrebnu liberalizaciju tržišta rada.

Valja podsjetiti na to da sindikati imaju i te kakvu podlogu za pozivanje na potencijalni opći štrajk - na anketi provedenoj u veljači među članstvom, od ukupno 382.190 članova sindikata, 71,65 posto izišlo je na glasanje te se od 273.839 glasača njih 92,31 posto izjasnilo za opći štrajk. S obzirom na očiti nedostatak volje među socijalnim partnerima da ZOR bude donesen na osnovi kompromisa, već sada se može procjenjivati koliko bi hrvatsko gospodarstvo stajao generalni štrajk. U nekim kalkulacijama koje su se pojavile nedavno u jednom tjedniku, procjenjuje se kako bi opći štrajk u trajanju od tjedan dana nanio štetu gospodarstvu od čak dvije milijarde kuna.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca o procjeni konkretne cijene mogućeg generalnog štrajka nisu željeli govoriti, međutim istaknuli su kako bi “generalni štrajk mogao zaustaviti cjelokupno gospodarstvo na jedan ili više dana, što nosi gospodarske posljedice i troškove”. U HUP-u su nam ponovili svoje stajalište po pitanju donošenja novog ZOR-a kako “HUP smatra izrazito bitnim jačanje konkurentnosti zemlje kroz provedbu sveobuhvatnih reformi, među ostalim i kroz reformu radnog zakonodavstva”.

“Bez opsežnih strukturnih reformi nije moguće zaustavljanje negativnih trendova u gospodarstvu. Elementi aktualnog Zakona o radu najviše otežavaju poslovanje malih i srednjih tvrtki koje čine značajan dio hrvatskog gospodarstva te su isti, uz aktualnu poreznu presiju, jedni od bitnijih prepreka povećanju konkurentnosti i većem zapošljavanju”, naglašavaju u HUP-u potrebu donošenja novog ZOR-a.

No, filozof, politolog, ekonomist i sociolog Slavko Kulić uvjeren je da generalnog štrajka u Hrvatskoj neće biti, jer drži da sindikati, pa i cijelo hrvatsko društvo, nemaju tako visok stupanj suradnje za postizanje suglasnosti potrebne za organizaciju općeg štrajka.

- Poznavajući ponašanje naših sindikata u posljednjih 50 godina, mislim da održavanje generalnog štrajka jednostavno nije moguće. Od ukupno 1,3 milijuna zaposlenih osoba, samo je njih 400 tisuća učlanjeno u sindikate. Sindikalnu scenu čini 417 različitih sindikalnih udruga, što znači da je to “radno biće” unutar sebe toliko slojevito, nejedinstveno i sukobljeno, da se mogućnost organizacije općeg štrajka može u cijelosti isključiti. Ako i bude manjih prosvjeda, bit će to prosvjedi iz očaja - kaže Kulić.

Na kalkulacije da bi potencijalni opći štrajk u trajanju od tjedan dana mogao stajati hrvatsko gospodarstvo dvije milijarde kuna, Kulić kaže kako to nije ništa u odnosu na bolovanja radnika koja predstavljaju oblik otpora.

- Svakoga dana na bolovanju imamo 50 tisuća ljudi, a kada se to pomnoži s osam sati rada i 365 dana u godini, dobit ćemo iznos koji pokazuje prave troškove tog oblika otpora, koji je sigurno jači od sindikata - slikovit je Kulić.

Sindikalci su poručili ovih dana kako opći štrajk ipak nije i posljednja mjera i aktivnost koju oni mogu pokrenuti u borbi za radnička prava koja jamči postojeći ZOR, ne želeći javno govoriti koje su to aktivnosti. Iz ovih se najava može isčitavati i sumnja samih sindikalnih čelnika u mogućnost organizacije općeg štrajka, jer kada se pogledaju brojke, zapravo se većina zaposlenih u Hrvatskoj nije izjasnila za spremnost na generalni štrajk, a upitno je bi li se pozivu na ulicu odazvali i svi oni koji su se u anketi izjasnili za. Neuspjeli pokušaj organizacije općeg štrajka za sindikate i njihove čelnike bio bi poguban u svim ostalim pregovorima sa socijalnim partnerima - Vladom i poslodavcima, tako da bi se moglo zaključiti kako je pozivanje sindikalaca na opći štrajk za sada prijetnja “praznom puškom”.