Dok kradu sve moguće dijelove sa i uz željezničke pruge, kradljivci izravno utječu na tisuće građana koji se prevoze vlakovima.

Kako doznajemo od Martine Elizabete Lovrić, voditeljice Korporativnih komunikacija HŽ infrastrukture d.o.o., krađe su u 2013. godini prouzročile 483 sata zastoja u prometu, što znači da je više od 20 dana zastoja izazvano krađom. U navedeno vrijeme nije uračunato vrijeme potrebno za normalizaciju prometa nakon lančanog učinka zastoja, što znači da su brojni putnici izravno mnogo duže vremena proveli čekajući. Ukupna šteta nastala u 441 krađi koja se dogodila prošle godine iznosi vrtoglavih 7.079 milijuna kuna! U 358 slučajeva riječ je o krađi kabela, pri čemu je zabilježena materijalna šteta u iznosu od 6,274 milijuna kuna.

U pet ranijih godina, od 2007. do 2012., na hrvatskim je prugama zabilježeno čak 1.970 krađa, a najveća šteta bila je 2012. godine kada je iznosila čak 12 milijuna kuna.

Iz HŽ-a navode da se kradu bakreni zračni telefonski vodiči, bakreni kabeli, šahtovi, tračnice, drveni pragovi, dijelovi kontaktne mreže, elektrovodiči, ali i prometni znakovi cestovne signalizacije čijom se krađom izravno ugrožava sigurnost prometa na željezničko-cestovnim prijelazima.

- Mreža željezničkih pruga u Hrvatskoj duga je 2.722 kilometra i većim je dijelom s određenim ograničenjima dostupna svima. Time su ujedno materijal i oprema koji su ugrađeni u pruge dostupni kradljivcima koji krađama dijelova s pruga ostvaruju materijalnu korist prodajući ih kao sekundarnu sirovinu, kaže Lovrić, i dodaje da, osim toga što lopovi ugrožavaju sve druge građane, pogibelji se izlažu i sami.

- Osobe koje se ne pridržavaju zakona i pravilnika kojima se zabranjuje hodanje uz prugu i zadržavanje na željezničkim objektima ponajprije ugrožavaju vlastitu sigurnost, jer su pruga i uređaji na pruzi pod visokim naponom, ističe voditeljica Korporativnih komunikacija HŽ infrastrukture d.o.o.

Iz HŽ-a navode da krađe stvaraju probleme i ostalim željeznicama u EU, zbog čega je osnovana radna skupina u sklopu koje se razmjenjuju iskustva o borbi protiv krađa, prije svega metala, i traže rješenja za njihovo sprječavanje. najveći broj krađa (88) prošle godine dogodio se na pruzi između Varaždina i Dalja (često se zove i Podravska magistrala). Na drugom mjestu je pruga Zagreb - Rijeka, gdje su lopovi krali 60 puta, a na trećem je mjestu pruga Novska -Tovarnik - državna granica, gdje se dogodilo 55 krađa.