Objavljeno 18. siječnja, 2014.
ZMAJEVAC - Do kraja godine, ako ne bude većih problema, trebao bi biti iskopan približno 12 kilometara dug dvonamjenski lateralni kanal, čijom bi gradnjom bila riješena pitanja odvodnje oborinskih voda i navodnjavanja tijekom sušnog razdoblja približno 5.000 hektara poljoprivrednih površina istočne i središnje Baranje. Kako ističe voditelj projekta, Davor Rukavina, riječ je o jednoj od najvećih investicija Hrvatskih voda u ovom trenutku na području Hrvatske, čija je ukupna vrijednost veća od 70 milijuna kuna.
- Od lipnja 2011. godine do prosnica prošle godine Hrvatske vode izvele su dio radova na izgradnji lateralnog kanala po ugovoru s Hidroelektrom niskogradnja d.d., u vrijednosti približno 12,000.000 kuna. Radovi koji su izvedeni odnose se na gradnju četiriju mostova na trasi kanala. Od kolovoza 2013. godine Hrvatske vode ugovorile su i radove na gradnji same trase, odnosno objekta crpne stanice, čija je vrijednost daljnjih 63 milijuna kuna - priča Rukavina, naglašavajući kako su radovi ugovoreni sa zajednicom ponuditelja, na čelu s tvtkom Sokol d.o.o.
Sve skupa odvija se u skladu s prostornim planovima općina, planom navodnjavanja područja Osječko-baranjske županije, te uvjetima koji su morali biti zadovoljeni u lokacijskoj dozvoli za gradnju.
- Polaganje trase kanala iznimno je zahtjevan zadatak s nizom ograničavajućih čimbenika - upozorava Rukavina, objašnjavajući kako se kanal proteže duž trase bivše željezničke pruge koja je spajala Kneževe Vinograde i Zmajevac. Crpna stanica u blizini Monjoroša, četiri cestovna mosta, cetovni prijelazi, premještanje instalacija vodovoda i kanalizacije, izgradnja sifona, oborinski kanali, cijevni propusti, uklapanje presječenih melioracijskih kanala i oborinske mreže te ustave ze betonske stepenice, samo su neki od zadataka koji su graditelji morali obaviti ili će ih uskoro obavljati. Uz voditelja projekta, Rukavinu, ekipu ivnestitora, Hrvatskih voda, čine još nadzorni inženjer Dražen Sabljak i glavni inženjer gradilišta, Rihard Gatti.
Širina kanala u prosjeku će biti 20 metara, “nulta točka” je crpna stanica uz Zmajevački dunavac, a krajnja točka kanal Bojana, oko 700 metara zapadno od prometnice Kneževi Vinogradi - Grabovac.
Ivica GETTO
Ideja iz 19. stoljeća
Podsjetimo, radovi na izgradnji kanala službeno su otvoreni u lipnju 2011. godine. Kako je tada istaknuto, njegovom gradnjom bit će riješen problem odvodnje oborinskih voda koje se slijevaju s obližnje Banske kose, a ujedno će poslužiti i za navodnjavanje poljoprivrednih površina u sušnim dijelovima godine. Investicija je tada nazvana temeljem gospodarskog oporavka Baranje. Pet godina prije početka gradnje na tom je području šteta od poplava na poljoprivrednim površinama iznosila 208 milijuna kuna. Inače, ideja o izgradnji kanala datira još iz 19. stoljeća. Intenzivirana je krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je počelo “trasiranje” kanala, a 50 godina poslije počeli su radovi. Kanal Zmajevac - Kneževi Vinogradi povezat će rijeku Dunav, gornji Jasenovački kanal te kanal Bojanu, kao i ostatak otvorene kanalske mreže. Potporu njegovoj izgradnji dalo je i Belje, koje u okolici ima 5.000 hektara poljoprivrednih površina.
IZGRAĐENA SU
4 mosta, a ove godine gradi se trasa i crpna stanica
Dvonamjenski lateralni kanal trebao bi biti dug
12,3
kilometara
Ukupna vrijednost projekta veća je od
70
milijuna kuna