Romantičarima knjige služe za bijeg od svakodnevice, posla, škole i slično. Ipak, ne morate biti zaljubljenik u knjige da biste redovito čitali, piše EduCentar. Literatura neovisno o žanru, ima blagotvoran učinak na naše moždane vijuge. Zato bi svatko, tko želi poboljšati svoj um, psihološki i kognitivno, čitanje morao uvrstiti na popis svojih hobija.

Čitanje stimulira mozak da lakše usvaja i procesuira nove informacije. Kada su edukatori na Obafemi Awolowo University u nastavu uveli edukativne stripove, primijetili su da slika u kombinaciji s riječima djeluje stimulativnije na učenike od same slike na stranici knjige. Stripovi zapravo povećavaju kreativnost – kvalitetu potrebnu za rješavanje logičnih i apstraktnih problema.

Ljudi koji vole čitati imaju bogatiji vokabular od ljudi koji ne čitaju. Bolji vokabular ne podrazumijeva bolje komunikacijske vještine, ali bogatstvo vokabulara povećava se proporcionalno čitanju literature i pridonosi bržem razumijevanju konteksta.

Neki učenici očito ne postižu dobre rezultate na pismenim ispitima unatoč svojim sposobnostima. Ipak, istraživanja pokazuju da postoji veza između ljubavi prema knjigama i boljih rezultata na pismenim ispitima iz područja društvenih znanosti.

Studija koja je 2009. provedena na University of Sussex dokazala je da je čitanje knjiga jedan od najučinkovitijih načina za smirenje. Bar pola sata čitanja dnevno pruža optimalnu relaksaciju.

Koncentrirano čitanje aktivira dio mozga odgovoran za kritičko razmišljanje, koje nadilazi tekst knjige. Pisanje također pomaže izoštriti vještine potrebne za kvalitetno argumentiranje. Načitanost gradi samopouzdanje, posebno kod mlađe djece i u osnovnoškolskoj dobi. Djeca i roditelji koji naglas čitaju zajedno, stvaraju čvršću vezu od onih koji to ne rade, a povezanost roditelja i djece izuzetno je važna u izgradnji zdravog i stabilnog psihološkog profila djeteta. Čitanje poboljšava sposobnost da slušamo, posebno ako čitamo naglas. (M.M.)