Hrvatska prvi put ima jedinstveni Registar državne imovine koji je od jučer dostupan i na internetskoj stranici Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

U Registru je ukupno 382.339 nekretnina, od čega je 2.109 građevina i građevinskih zemljišta, 298.236 šuma i šumskih zemljišta, 41.766 javnih vodnih dobara, 2.718 poljoprivrednih zemljišta, 27.790 stambenih objekata (među kojima su pobrojani i pojedinačni stanovi u istoj zgradi), 8.415 poslovnih prostora, 940 nekretnina koje koriste tijela državne uprave te 24 rezidencijalna objekta ili vile. Poseban skup nekretnina čini njih 630 za potrebe očuvanja suverenosti RH, ali njihov detaljniji popis nije u Registru, jer su to tajni podaci o kojima vodi računa DUUDI.

Popisano je i 450 dionica u trgovačkim društvima te 240 poslovnih udjela u trgovačkim društvima. Točna vrijednost svega toga - ostaje nepoznata.

Procjene govore da je Hrvatska po vrijednosti državne imovine među pet najbogatijih država u Europi.

Registar su javnosti predstavili predstavnici DUUDI-ja i potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić, a krajem mjeseca trebao bi biti predstavljen i plan upravljanja državnim poduzećima. Ostojić je rekao kako je riječ o enormnom bogatstvu građana koje se mora staviti u funkciju. Potvrdio je da je vrijednost Registra "velika", ali nije želio ulaziti u procjene, kao ni Mladen Pejnović, predstojnik DUUDI-ja, no pretpostavlja se kako je veća od 31,4 milijarde eura, na koliko ju je procijenio Eurostat.

Kada govorimo samo o pet slavonskih županija, u njima zasad možete pronaći podatke za 10.775 državnih nekretnina (najviše u Vukovarsko-srijemskoj - 4.221 i Osječko-baranjskoj - 4.187), no svi će se ti podaci još uređivati i mijenjati. Najviše nekretnina u vlasništvu ima MORH - 6.704, drugo je Ministarstvo socijalne politike i mladih - 3.031, dok najmanje, samo po jednu nekretninu, prema Registru, imaju Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava te Ministarstvo turizma.

Prema Pejnovićevim riječima, ne mogu se procijeniti sve nekretnine, jer bi to bilo skupo, nego će se pojedine nekretnine procjenjivati kada za njih bude iskazan interes, a procjena vrijedi samo šest mjeseci. Kako je rekao, želja im je “centar pažnje javnosti s države skrenuti na svakog od 119 korisnika državne imovine i njihovu odgovornost”.

- Generalni stav u javnosti je da je za sve kriva država. Ali treba vidjeti tko su korisnici. Želimo da svatko odgovara za državnu imovinu koju koristi - ističe Pejnović. Prema njegovim riječima, na osnovi kritika i rasprava o sadašnjem popisu oko ljeta će izraditi uredbu o novom registru.

Pejnović je rekao i kako u oči upadaju poljoprivredna zemljišta. “Ona nisu još dovoljno sređena i tu možemo očekivati ozbiljne promjene. Sada su u Registar ušla poljoprivredna zemljišta samo u Zagrebu, a konačan popis vjerojatno će biti nekoliko stotina tisuća čestica”, ističe Pejnović.

- Predali smo pred Novu godinu oko 340 praznih stanova Ministarstvu građevinarstva, jer se želi ići u širu aktivnost iznajmljivanja. Dio stanova je u lošem stanju i neće se iznajmljivati. Kod trgovačkih društava gdje imamo udjele, ovih dana započet će prodaja udjela - istaknuo je Pejnović.

U Registru je i popis imovine Ureda predsjednika RH. Uz rezidenciju na Pantovčaku tu su parkovi, livade, voćnjaci, i pašnjaci. Ured predsjednika uključuje i stambeni objekt u Samoboru, a na istoj adresi su i livada, vinograd i šuma.