Novosti
NEMA PRIBLIŽAVANJA STAVOVA OKO TOČAKA SPORENJA

Salapić: Neće biti ustavnih
promjena bez konsenzusa
Objavljeno 14. siječnja, 2014.
HDSSB poziva sve stranke bez obzira na politički predznak da se uključe u još jednu raspravu

Kad je SDP prošlog ljeta pokrenuo postupak ustavnih promjena, i to isključivo da bi se ukinulo zastaru za ubojstva iz političkih pobuda, činilo se da će nemoguće biti okupiti potrebnu dvotrećinsku većinu.

No s vremenom se prijedlog promjene Ustava mijenjao i dopunjavao i rasla je potpora u Saboru, tako da je u jednom trenutku izgledalo da su osigurani glasovi najmanje 101 zastupnika. Ali nekoliko dana prije glasovanja, HDSSB je zatražio produljenje javne rasprave. Od tada je prošlo skoro mjesec dana, a s početkom zasjedanja Sabora stranke bi trebale ponovno pokrenuti proceduru koja je dovedena gotovo do kraja. Za to su, međutim, slabe šanse i Ustav se prema svemu sudeći neće mijenjati.

Okrugli stol u Saboru

- Ako se nađe konsenzus za najvažnija pitanja, moguće je promijeniti Ustav. Ako konzenzusa nema, do toga neće doći. Mi nismo ti koji će kočiti demokraciju niti zaustavljati nešto što je dobro. Ovo sada ne valja, postoje pravne praznine, i mi ovakav nacrt kakav je sada nećemo poduprijeti ako se ne razjasne nedoumice - ističe Josip Salapić, predsjednik Kluba zastupnika HDSSB-a, dodajući da će njihov klub organizirati okrugli stol u Saboru, i to vjerojatno ovaj tjedan, gdje će otvoriti sva pitanja koja su predmet konačnog teksta Nacrta ustavnih promjena. HDSSB želi da se u to uključe ustavnopravni stručnjaci i sve stranke. Salapić kaže da ne uvjetuju ništa, nego žele da se provede rasprava i da konačni tekst bude provediv i kvalitetan. “Zato i tražimo još jednu stručnu, javnu raspravu u Saboru, da se sve pročešlja, pa i pitanje referenduma, da se amandmanima uredi ovaj tekst koji nije dobar, koji je neprovediv i nije u interesu građana RH, te da usvojimo kvalitetno rješenje”, naglašava.

Prema njegovim riječima, laburist Dragutin Lesar je predložio nekoliko alternativa, a jedna od njih bila je da se za sve oblike referenduma traži 40 posto izlaznosti svih birača upisanih u Popis birača RH. “Mi smo prihvatili tih 40 posto izlaznosti, s tim da ih 50 posto + 1 treba biti 'za', a ne svi. To je krivo protumačeno. Ja sam za taj prijedlog glasovao na radnoj skupini, a ne za onaj drugi. I većina je glasovala za to jer želimo da referendum bude provediv”, kaže Salapić.

Ne treba izbjegavati Ustavni sud

On smatra da o tom pitanju ne treba izbjegavati Ustavni sud, jer je on čuvar Ustava i treba se oglasiti, a Sabor je ustavotvorac i kao takav treba donositi Ustav koji će biti na korist svih građana RH. “Nijedna politička većina ne bi trebala nešto odbacivati a da se ne konzultira Ustavni sud. Pa smo mi i protiv toga da većina u Saboru odbaci vukovarski referendum bez obzira na odluku Ustavnog suda. To se ne smije prepustiti nijednoj političkoj većini”, kaže Salapić. Stoga pozivaju sve stranke bez obzira na politički predznak da se uključe u još jednu raspravu, na korist svih građana.

Igor BOŠNJAK/Dražen CIGLENEČKI
Odgoda ćirilice na 10 godina

- Sutra ćemo na Predsjedništvu Sabora pozvati predsjednika Sabora da uvrsti prijedlog HDSSB-a (i drugih zastupnika koji su potpisali njihovu inicijativu), točke dnevnog reda o rješavanju problematike dvojezičnih natpisa u Vukovaru, da se razumnim razgovorom i političkim dogovorom primjena Zakona odgodi na 10 godina. Time automatski, dok se ne premoste ove razlike koje su se pojavile u Vukovaru, neće biti više potreban referendum. To je najbolje rješenje - ističe Salapić.

Izlaznost 40 ili 25 posto?

- Naš je stav da Sabor može bez konzultacija s Ustavnim sudom raspisati referendum, što je i učinio u slučaju pitanja o braku, ali da ne može bez Ustavnog suda odlučiti da neće raspisati referendum. Kad bi saborska većina sama donijela odluku da neće raspisati referendum, uvjeren sam da bi je Ustavni sud poništio i onda bismo ušli u vrlo ozbiljnu ustavnu krizu - kaže Lesar, koji povezuje referendum Stožera i promjenu Ustava. “I sindikati i GONG i ustavnopravni stručnjaci isticali su da se propisivanjem obaveznog odaziva od 40 posto pasivizira birače koji su protiv referenduma. Oni apstiniranjem mogu srušiti referendum i zato je bolje drugo rješenje jer stimulira sve da izađu na birališta. Ali ako će HDSSB ustrajati, onda mi tražimo da obavezan odaziv za sve referendume bude 25 posto birača, 40 posto je previše”, kaže.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike