Po izdvajanjima za znanost Hrvatska se već godinama nalazi na samom europskom dnu, a jedina je europska država u kojoj su izdvajanja za znanost u posljednjem desetljeću značajno pala.

Dok Europa danas za tu djelatnost izdvaja oko dva posto BDP-a, Hrvatska izdvaja samo 0,75 posto. Ako do 2020. godine i uspijemo dostići zacrtani cilj te udvostručiti ulaganje u znanost na 1,4 posto BDP-a, još ćemo kaskati za Europom čija je ljestvica za sljedeće šestogodišnje razdoblje postavljena na tri do pet posto BDP-a.

- Postotak izdvajanja manji od jedan posto je sramotan i to je nešto što dugoročno moramo što prije promijeniti - rekao je o izdvajanjima za znanstvena istraživanja ministar Željko Jovanović na samom početku svog mandata. Promjena se, očito, neće dogoditi za njegova mandata, jer smo od izdvajanja od jedan posto BDP-a, koliko se iz državnog proračuna izdvajalo 2004. godine, još daleko. Jovanović je zadovoljan ipak time što je zaustavio pad ulaganja u znanost, a u nedostatku sredstava u proračunu računa na promjenu strukture ulaganja, kako bi više sredstava sustavu znanosti stiglo iz privatnog sektora. U uspješnim zemljama poput Finske, čak dvije trećine ukupnih ulaganja za znanost dolazi iz gospodarstva, dok je u Hrvatskoj to manje od 50 posto.

U izdvajanjima za znanost tranzicijske su nas zemlje, prema podacima Eurostata, odavno pretekle: u proteklih desetak godina Slovenija je pojačala financiranje znanosti s oko 1,38 na 2,11 BDP-a, Češka sa 1,17 na 1,56, a Estonija sa 0,60 na 1,62 posto BDP-a. Razvijene skandinavske države, poput Finske, Švedske i Danske, za znanost redom izdvajaju više od 3,5 svog BDP-a, s tendencijom daljnjeg povećanja tog udjela.

Osim velike razlike u financijskoj potpori znanosti, od ostalih država EU razlikuje nas i raspored uloženog novca prema društveno-ekonomskim ciljevima, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku za 2012./2013. godinu.

Dok prosječna europska država, gledano po područjima interesa, najviše znanstveno-istraživačkih eura usmjerava u industrijsku proizvodnju i tehnologiju, zatim u zdravstvo, energiju, obranu pa onda u istraživanje svemira, nama su u fokusu zdravstvo, poljoprivreda i društvene znanosti. S druge strane, bitno prednjačimo pred ostatkom Europe kad je riječ o sredstvima koja se ulažu za opće unapređenje znanja iz fondova visokih učilišta ili iz drugih izvora, čime se financira redovna nastavna i istraživačka djelatnost na visokim učilištima: Hrvatska tu ulaže 94 posto raspoloživog novca, a prosječna europska država svega 52 posto.

Više od dvije trećine sredstava državnog proračuna za istraživanje i razvoj u 2012. bilo je namijenjeno sektoru visokog obrazovanja (71,7 posto), slijedi državni sektor s 25,3 posto, dok je najmanje sredstava bilo namijenjeno neprofitnom sektoru.