B ila je to godina kada je i hrvatska poljoprivreda postala dio europske; nakon što je RH 1. srpnja 2013. postala punopravni član EU, u poljoprivrednom smislu, u Uniju je naš seljak praktično ušao – kombajnima, prvom “europskom” žetvom.

Za tu se žetvu predviđalo da će biti rekordna, s više od milijun tona pšenice, no ovršeno je nešto manje – prema podacima Zavoda za statistiku ostvareni prirod pšenice u 2013. je 932.000 tona, dok rane procjene DZS-a za prirod kukuruza u ovoj godini upućuju na 1,98 milijuna tona, što je za čak 53 posto više nego 2012. Prosječan prinos pšenice ove je godine bio 5 do 5,5 t/ha, a cijenom seljaci nikako nisu bili zadovoljni – 1,05 kn/kg. Premda su tražili lanjsku od 1,35 kn, cijena od 1,05 kn nije išla gore.

Iako 2013., za razliku od niza prošlih godina, nije zabilježena prirodna katastrofa poput suše, poplava širokih razmjera, zbog čega bi bilo proglašeno stanje elementarne nepogode, mnogi seljaci kažu da su ju ipak pretrpjeli i to kroz pad proizvođačkih cijena. – Jer, pšenica je 2012. bila 1,35, a sada 1,05, suncokret je bio 3,5, a sada je pao na 2, uljana repica bila je 3, a sada je pala na 2 kune... - usporedio je “cjenovnu” elementarnu nepogodu u 2013. piškorevački ratar Matija Brlošić, poznatiji kao novi/stari predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Njegov sumještanin, poljoprivrednik Mario Milušić 2013. ocjenjuje kao godinu niskih cijena hrane. – Naši proizvodi išli su dolje i 25 posto, a što nije slučaj s inputima. Pšenica se lani kretala i do 1,40, a sada samo 1,05 kn, a i prinos joj je nešto manji nego u 2012. Jesenska sjetva odrađena je loše, i do 30 posto manje – bez gnojiva, puno je zasijano tavanuše... U 2013. nije isplaćena nijedna premija za mlijeko, a dodatno nas je unazadilo i neisplaćenih 40-ak posto poticaja - kaže Milušić, dodajući da 2014. godinu tek nešto mogu izvući veće cijene žitarica.

Na tržištu EU, koje broji čak 500 milijuna potrošača, naš udio u proizvodnji pšenice je zanemariv – oko 1 posto, pa ulazak RH u EU u tom smislu ne izaziva nikakve poremećaje u europskoj proizvodnji žita.

Na upit o prvim dojmovima članstva u EU ratar Željko Fabric iz Drenja, za kojim je 12 godina rada u Austriji pa zna što je život i proizvodnja u EU, no u RH to još nije osjetio, kaže: – Od ulaska u EU u pozitivnom smislu nije se dogodilo ništa, još je gore. Primjerice, mi seljaci ne možemo vidjeti svoje omotnice od proljetos, da vidimo koliko nam sljeduje potpora. Od ulaska u EU nisam ništa ni očekivao. Nemam osjećaj da smo sada i mi dio tog velikog tržišta. Stanje je takvo da naš seljak ima velike obaveze, a prava nikakva - kaže Fabric. Njegova prva asocijacija na ulazak u EU je mnoštvo novih dozvola, odobrenja, papira... - Prvo smo u OPG-u morali položiti zaštitu na radu, pa elaborat o tome za sve strojeve, pa osposobljavnje mene i radnika za traktor, motornu pilu, kombajn. Tu je i velika svota za legalizaciju. Slijedi obuka i polaganje za rukovanje pesticidima i prskalicom. Imam 2 diplome srednje škole – iz Županje i Austrije i još sve to trebam... Kada sam austrijskog seljaka pitao što se dogodi kada kod njih kasne poticaji, on mi je sav u čudu odgovorio: Kako se to uopće može dogoditi?! Isplata poticaja je ondje 30. rujna i 31. prosinca, i kvit! - kaže o austrijskoj EU praksi Fabric. Aplicirao je za sredstva IPARD-a još u travnju za kupnju dva stroja i, ističe ogorčeno, još nije dobio odgovor je li prošao. Dok austrijski seljak potpore dobiva točno u dan, naši seljaci upravo su zbog njih ljetos prosvjedovali. Razlog – poticaji za 2012. kojih je neisplaćeno ostalo u prosjeku 38 posto – oko milijardu kuna. Prosvjednici su se povukli s cesta, zaprijetivši ustavnom tužbom zbog neisplate poticaja u cijelosti. Preostali iznos seljacima nije isplaćen, no zato su nekolicini njih stigle prekršajne prijave zbog prosvjeda s mogućim kaznama od po 10, 15 tisuća kuna. Seljaci poručuju da, budu li im dosuđene, kazne nemaju od čega platiti jer, “da imaju novca, ne bi ni izlazili na ceste”. Novac, i to dosta njega, trebat će im i za legalizaciju bespravne gradnje...

Mljekari će 2013. pamtiti po slučaju aflatoksin koji je izbio u veljači/ožujku. Zbog povišenih vrijednosti tog toksina, bačeni su potoci mlijeka, brojni mljekari na više dana ili tjedana isključeni iz otkupa, a među njima i Franjo Mihalik iz Potnjana. – Dnevno predajemo oko 800 litara. Iz otkupa smo bili izuzeti čak 40 dana, tj. na spaljivanje je otišlo 32.000 litara mlijeka - prisjeća se Mihalik.

Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je Akcijskim planom među čijim mjerama je bilo i odvoženje mlijeka na spaljivanje u biopostrojenja, za što odšteta mljekarima stiže ovih dana. U biopsotrojenja je otpremljeno 1,4 milijuna kilograma mlijeka, za što slijedi odšteta od 1,4 milijuna kuna. Završetkom isplate bit će u cijelosti okončan i Akcijski plan u provedbu čijih mjera je bio uključen 931 proizvođač. Jedna od mjera ministarstva bila je i financiranje isporuke zamjenske hrane na farme u čijoj je proizvodnji mlijeka pronađena povećana razina aflatoksina. Financirana je kompletna kontrola inspekcija. Cijela akcija stajala je najmanje šest milijuna uključujući i 1,4 milijuna kuna, koliko se trenutačno isplaćuje odštete mljekarima.

Poljoprivrednu 2013. obilježio je i listopadski osnutak prve hrvatske burze poljoprivrednih proizvoda Burza Agro Osijek. Zamišljena je da bude dioničko društvo s kapitalom od 200.000 kuna u kojem bi poljoprivrednici imali 25 + 1 dionicu. Svaka dionica vrijedit će tonu pšenice, a najave su da će burza u pravom smislu profunkcionirati od Nove godine te da će imati zaposlenih 20-ak menadžera.

Povrtlari ocjenjuju da im je 2013. najpogubnija u posljednjih 20 godina. – U rano proljeće biljke su doživjele dva velika stresa zbog velike oscilacije temepratura. Biljka se šokirala i izostao je plod, prinos je strašno smanjen, 30-40 posto kod nekih kultura. Bila je to i godina šokova u cijenama te igre cijenama, uvoznim robama, pa je na tisuće tona lubenica ostalo na poljima jer ih nitko nije htio. Isto je bilo s dinjom, rajčicom, patlidžanom... Samo je paprika roga relativno dobro išla. Zaoravalo se po 4 jutra karfiola, trpjeli smo diktat trgovačkih centara, velike otpise... Imenovan sam u Odbor za ruralni razvoj pa imam službeni podatak da je zaključno s 2013. proizvodnja povrća 50 posto manja nego prije. Kod nas je gore nego u mljekarstvu, no o tome se ne priča zbog uvoza - kaže povrtlar Miroslav Filipović iz Bušetine pokraj Virovitice.

Poljoprivrednici ističu da 2013. ispraćaju s brojnim blokadama računa, ovrhama na račune zbog neplaćanja poreza državi. Problem duga opterećuje OPG-ove i zrcali se u smanjenim ulaganjima u poljoprivredu. – Samo nam Bogom dano vrijeme može pomoći da isplivamo na površinu - poruka je iz najveće hrvatske tvornice na otvorenom.