Ni najuporniji kroničari događaja na seljačkoj sceni više ne broje pokušaje udruživanja u, kako se to voli reći, krovne seljačke organizacije koje bi, zvuči već kao fraza, “zastupale interese svih seljaka”.

Razlog – svi su u pravilu neslavno završili prije nego su i počeli. Savezi, zajednice, stožeri, koordinacije…, samo su neki od naziva tih (pokušaja) združivanja koje bi vrlo brzo, nakon objave ujedinjavanja i pokojeg prosvjeda, “rastakala” razjedinjenost seljaka i njihovih vođa, politika, taština, ishitrenost izjava… A, seljačka scena nikad usitnjenija - s više od 400 registriranih udruga. Spomenimo tek neke poput seljačke Koordinacije pet slavonskih županija, pa Sindikata hrvatskih seljaka, pa Hrvatskog saveza poljoprivrednih udruga…

S druge strane, tu je Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) koja je zamišljena kao “kišobran” cijelom seljačkom korpusu, no ukidanje obveznog joj članstva krajnje je oslabilo ne samo njenu blagajnu, broj članova, nego i stav baze s terena o njoj, držeći je sada neobaveznom, dobrovoljnom organizacijom, uz prozivke da nije ispunila očekivanja. Dok je HPK ovih dana privodio kraju izbore, a prekjučer za predsjednika opet izabrala Matiju Brlošića, objavljeno je, slučajno ili ne baš u to vrijeme, novo udruživanje u seljačkim redovima – Antun Laslo u ime Stožera za obranu hrvatskog sela, koji tvrdi da ima potpisanih više od 2.500 članova i Miroslav Kovač u ime platforme Živo selo najavili su ujedinjenje u jedinstvenu organizaciju čiji naziv tek slijedi, a čija će osnivačka skupština, rečeno je ovih dana u Satnici Đakovačkoj, biti u siječnju.

- Prvi put, najavio je Laslo, udružuju se seljaci, poljoprivrednici i akademska zajednica, stručnjaci i znanstvenici poput agronoma, ekonomista, dr. znanosti, profesora s fakulteta… Teorija i praksa zajedno, reklo bi se, a nezaobilazan dojam jest da je to (novi) odgovor na Komoru i njezin rad kojim Laslo nije zadovoljan.

- Otkako mu je ukinuto obvezno članstvo, a to je jedan od rijetkih pozitivnih poteza ministra Jakovine, HPK više nije institucija nego udruga na dobrovoljnoj bazi. Da je djelovao kao prava institucija, to mu se ne bi dogodilo. Bio sam prije član i nisam bio zadovoljan, da jesam ostao bih i dalje u njemu - kaže Laslo.

Ono što najavljuje za združenu inicijativu Stožera i Živog sela “vuče” ka profesionalnom djelovanju, jer najavljuje da će ona imati jednog do dva zaposlena profesionalca, da će imati svoje sjedište, prostor, članarinu… , pa sve “miriši” na to da je posrijedi pandan Komori.

- Krenut ćemo s programom Živog sela koji je osmislila grupa stručnjaka, a koji je najviše baziran na govedarstvu i mljekarstvu pa ćemo ga nadopunjavati i programima za druge segmente poljoproizvodnje i kulture. Želja nam je s mladim kadrom stručnjaka i seljaka stvoriti jednu povoljniju klimu za seljaka, želimo biti na raspolaganju svim PG-ovima. Imamo sasvim novi, europski model pristupa seljaku, bez ikakvog političkog tutorstva - kaže Laslo.

Na upit boje li se da će i ovaj pokušaj udruživanja neslavno završiti, odgovara: Ne, bit ćemo jako uporni i radom ćemo dokazati svoju ozbiljnost. Interes za to je veliki, a naše ujedinjenje rezultat je velike potrebe seljaka - kaže “dugoprugaš” na seljačkoj sceni i njenom “okrupnjavanju” Laslo.

– Konkurencija je uvijek dobra - rezimira.

- Ne želim komentirati takve stvari no Komora je jedina koja, jer je RH sada punopravni član EU, može zastupati naše seljake u Copa Cogeci, najmoćnijoj europskoj poljoprivrednoj organizaciji, a čiji smo sada pridruženi član i preko nje smo sukreator europske poljoprivredne politike - kratko je, oprezno, no ipak znakovito s porukom tko je za njega tko na seljačkoj sceni najavu novog udruživanja na seljačkoj sceni prokomentirao Brlošić.