SLAVONSKA 2013. U EUROPSKOJ UNIJI
Među događajima koji su obilježili 2013. svakako je na samom vrhu ulazak RH u EU. Tog 1. srpnja u veliku obitelj europskih zemalja s tržištem od 500 milijuna potrošača ušli smo slavljenički – uz vatromet, čaše šampanjca, koncerte, velika očekivanja i priče o povlačenju sredstava iz izdašnih EU fondova, izabrali 12 europarlamentaraca s 'plaćicom’ od 7 do 8 tisuća eura, a prethodno odslušali i dobro se nasmijali uz onu 'pipl mast trast as’… Nakon što su fanfare utihnule, danas, pola godine kasnije, prosječni dojam jest da se od ulaska u EU zasad nije dogodilo ništa značajno. Slavonci su EU 'na koži' osjetili ovih dana, na svinjokoljama, jer ju moraju obavljati prema EU standardima, tj. Zakonu o dobrobiti životinja koji je RH prihvatila, a prema kojem se sa životinjama pri usmrćivanju mora postupati humano i nestresno! Kako humano svinji staviti nož pod vrat, očito, bolje od Slavonaca znaju europski birokrati… A što Bruxellesu poručuju iz najistočnije hrvatske regije?
Za IPARD čeka odgovor od travnja
Poljoprivrednik Željko Fabric iz Drenja, radeći 12 godina u Austriji, zna što je život i proizvodnja u EU, no u RH to još nije osjetio.
– Od ulaska u EU u pozitivnom smislu nije se dogodilo ništa, još je gore. Npr., mi seljaci ne možemo vidjeti svoje omotnice od proljetos, da vidimo koliko nam sljeduje potpora. Od ulaska u EU nisam ništa ni očekivao jer mentalitet naših političara neće napraviti ništa. Nemam osjećaj da smo sada i mi dio tog velikog tržišta. Stanje je takvo da naš seljak ima velike obaveze, a prava nikakva - kaže Fabric. Njegova asocijacija na ulazak u EU je mnoštvo novih dozvola, odobrenja, papira…
- Prvo smo u mome OPG-u morali položiti zaštitu na radu, pa elaborat o tome za sve strojeve, pa osposobljavnje mene i radnika za traktor, motornu pilu, kombajn. Tu je i velika svota za legalizaciju. Slijedi obuka i polaganje za rukovanje pesticidima i prskalicom. Imam dvije diplome srednje škole – iz Županje i Austrije i još sve to moram - nabraja Fabric. Kaže da kada je austrijskog seljaka pitao što se dogodi kada kod njih kasne poticaji, on mu je u čudu odgovorio: “Kako se to uopće može dogoditi?!” Za dosadašnji rad naših europarlamentaraca kaže:
- Mislili su da ne moraju raditi ništa i tako se i ponašaju, a EU traži da rade svoj posao. Presudila je politika, a ne struka!
Aplicirao je za sredstva IPARD-a još u travnju za kupnju dva stroja i, ističe ogorčeno, još nije dobio odgovor je li prošao.
Za stanovnike županjske Posavine sve je kao i dosad, osim što se od 1. srpnja promijenio, i što im ide u prilog, limit vrijednosti robe koju iz BiH mogu unijeti u RH bez carine i PDV-a - povećao se s dosadašnjih 1.000 kuna na 300 eura po putniku.
- Roba ne smije biti kupljena u pograničnom pojasu već onima koja su udaljena više od 5 kilometara od granice, što moramo dokazati računom. Ako kupujemo u pograničnom pojasu, limit je 300 kuna. Redovito odlazim u prekogranični šoping jer se ondje doista ostvaruju velike uštede na cigaretama, mliječnome, jajima, pivu, sokovima, lijekovima. A da ne govorim o odjeći i dr. na oraškoj tržnici - kaže Ana Lešić.
U privredi - promjene su osjetili u Sladorani; EU im je, kaže predsjednik Uprave Luka Burilović, već u startu ograničio proizvodnju šećera, smanjio proizvodnu kvotu, a samim tim i prihode. Zbog ulaska RH u EU i promjene načina subvencioniranja proizvodnje šećerne repe, domaće šećerane u ovogodišnjoj kampanji nisu mogle računati na repu iz Srbije.
Nostalgija za prugom
Dok je RH ulazila u EU, Našice su živjele svoju kulturu, uz zanimljive izložbe u Zavičajnom muzeju, među kojima je i “Novo putovanje starom prugom” u okviru projekta “Od carske željeznice do održivog razvoja turizma područja Slatina - Szentlörinc - Našice”. Najdojmljivija je ipak bila izložba Salon slavonskog figurativnog slikarstva na kojoj su se predstavili Džanko, Županović, Maroević, Perković, Lukić. Dojmljivu godinu imali su OGŠ “Kontesa Dora” i TD “Dora Pejačević”, jedni od uspješnih organizatora Memorijala Dore Pejačević, manifestacije u čast prve hrvatske skladateljice kojom je 2013. nizom koncertnih događaja obilježena 90. godišnjica njezine smrti. Posebno je bilo gostovanje japanskog pijanista Tomohire Adachia, koji je muzicirao i na restauriranom Dorinom klaviru u skladateljičinoj Spomen-sobi. U nizu kulturnih senzacija našla se i svečana pjesma “Našice, moj grade” koju su, uz orkestar GŠ i TD, izveli MPZ Ad libitum te rock-band Forbidden lifeform, premijerno za Dan grada i Goran Karan, Danijela Pintarić, Max Hozić i Antonija Dunjko. U red ovogodišnjih vrhunaca tamburaškog orkestra GŠ i TD-a ide i osvajanje 3. mjesta na jednom od prestižnijih međunarodnih glazbenih natjecanja u njemačkom Böselu.
Prosvjetari pak poručuju da ulazak u EU nije donio neke konkretne pomake. Ravnatelj Srednje škole Valpovo Miroslav Kupanovac kaže da ova SŠ nije zabilježila promjene nakon što smo postali dio EU.
- Otada je naša škola sudjelovala u jednom EU projektu, iako se nadamo da će taj projekt zapravo biti prvi u nizu sličnih u kojima smo spremni sudjelovati. S obzirom na potrebe, nadamo se da sve ipak neće ostati samo na tome i da ćemo dobiti priliku sudjelovati i u drugim većim projektima za poboljšanje uvjeta rada, energetske učinkovitosti škole, upoznavanje novih tehnologija i dr. - kaže Kupanovac.
EU fondovima do vinskog marketinga
U Požeštini su u EU uprte oči vinara i vinogradara poput 70-ak članova Udruge vinogradara, vinara i voćara “Stjepan Koydl”. Većina ih se uzgojem voća i vinove loze bavi u slobodno vrijeme, a samo pojedini profesionalno.
– Kao udruzi građana nije nam se ništa posebno promijenilo osim niza novih propisa. Kako je najavljivano godinama unaprijed, ljudi su spremno dočekali nova pravila, poput, npr., toga da se vinogradarske površine ne mogu proširivati. Sadnja novih vinograda vinogradarima nije dopuštena, a ja kao vinogradar mogu samo kupiti parcelu s vinogradom koji je već bio formiran ulaskom RH u EU. Kao pozitivan primjer mogu navesti povećanje izvoza proizvoda nekih od članova udruge jer se dijelom pojednostavila procedura za popratnu dokumentaciju. Kada je riječ o EU fondovima, zajednički pripremamo projekt za dobivanje sredstava za realizaciju marketinga za osvajanje novih tržišta za zajednički plasman proizvoda - kaže predsjednik “S. Koydla” Dinko Vojak.
U virovitičkom kraju, uz povrtlare, što nosi ulazak u EU pomno prate i duhanci, poput Džona Mlinarića iz Jugovog Polja, vlasnika OPG-a.
- Imam jednu od najmodernijih mehanizacija koja stoji neiskorištena jer mi u Ministarstvu poljoprivrede nisu htjeli produžiti ugovor o proizvodnji niti dati odobrenje za nju. Ako nestane duhan u ovome kraju, nestaju i mnoga sela. Ne osjećamo nikakvu korist od ulaska u EU; dapače, mislim da živimo još gore. Kada smo prije 15 dana bili u Ministarstvu, rečeno nam je da uskoro EU neće dati ni jednoj državi ni lipe za duhan zbog WTO-a. Prema našim procjenama, još bi 2014. naši duhanci trebali dobiti poticaj. Upitna je buduća proizvodnja i, posebice otkad smo u EU, bojimo se svakog novog dana i svake nove direktive - strepi Džon. (Surađivali: H. Kusik, M. Lešić Omerović, S. Fridl, L. Aničić, M. Radošević, R. Mesić, S. Kadić, S. Butigan)
Priredila: Suzana ŽUPAN
RH u EU, a Vukovar ‘u ćirilicu’!
Dok je RH ulazila u EU, Vukovar je živio svoju burnu 2013. Ipak, brojna zbivanja u gradu heroju ostala su u sjeni (po)bune protiv ćirilice, tj. uvođenja službene dvojezičnosti. Krenulo je još početkom 2013. kada su postali i službeno poznati rezultati popisa stanovništva iz 2011. na temelju kojeg su, nakon lokalnih izbora i s prvim danima rujna, krenula postavljanja natpisnih ploča, na latinici i ćirilici na pročelja državnih institucija. Tome je već prethodio niz prosvjednih skupova, formiranje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, a uslijedilo je dramatično razbijanje ploča te njihovo redovito “nestajanje” preko noći da bi nakon sastančenja s Vladom RH jake policijske snage bivale povučene s gradskih ulica. Zbog tih je ploča u studenome i “pala krv”, a kulminiralo je 18. studenoga kada je državnom vrhu zapriječena hodnja u Koloni sjećanja na žrtve obrane Vukovara 1991. što je odjeknulo kao prvorazredni skandal, pa i opisivano kao pokušaj državnog udara.
Odjeknuo je i uskočki “slučaj Sabo” s kupovanjem vijećnika radi prevlasti u GV-u, mijenjan je Statut grada kako bi se, opet, izbjegla ćirilica, iz Vukovara je krenulo i potpisivanje za još jedan referendum u RH… Sve to ostavilo je u drugom planu aktualnu, goruću problematiku poput rastuće nezaposlenosti i sve većeg siromaštva Vukovaraca, koji ovih dana u dugim redovima stoje ispred Caritasa zbog blagdanskih paketa pomoći ili pak nekih pozitivnijih slika poput konačne, dva desetljeća od ratne tragedije, obnove starog sjaja barokne jezgre grada heroja.
Vinkovci u Uniju ušli – Socijalnom samoposlugom!
Dok RH odbrojava prvih pola godine u EU, u Vinkovcima je otvorena Socijalna samoposluga koja već ima više od 1.000 korisnika. U njoj volontira i nezaposleni Davor Mecanović.
- Otvorenje Socijalne samoposluge došlo je kao logičan slijed višegodišnjeg neformalnog djelovanja i sudjelovanja u humanitarnim akcijama. Nakon što smo uočili potrebu osnivanja udruge, pokrenuli smo Socijalnu samoposlugu. Motiv za ulazak u cijelu priču mi je želja da u mrak siromašnih unesemo malo svjetla i pokažemo kako postoje ljudi koji obraćaju pozornost na njihov problem, ljudi koji ih se trude razumjeti. Stoga zahvaljujem svim našim donatorima jer oni su ti koji svojim primjerom pokazuju kako ima ljudi kojima je stalo - kaže Davor.
Kada je riječ o velikoj nezaposlenosti u RH i ulasku u EU, kaže:
- Vjerujem da je rješenje problema nezaposlenosti u promjeni nas samih. Kada bi se promijenili na način da svatko pošteno i odgovorno radi svoj posao i kada bi na čelna mjesta u državi došli dovoljno sposobni ljudi, vjerujem da bi nam bilo bolje. Mislim da bi tek nakon takvih promjena mogli djelovati pozitivni mehanizmi koje nam nudi EU.
Liječnici zatrpani administracijom
Ulaskom u EU Brođani nisu zdraviji, no zato su liječnici opterećeniji administracijom. Od reforme zravstvenog sustava od 1. rujna jedna od novina je i novi način upućivanja pacijenata na specijalističke preglede, dijagnostičke pretrage, ambulantno liječenje... Liječnici opće medicine dobili su značajniju ulogu i više posla - potpune obrade i praćenja stanja svih pacijenta, posebice ako je riječ o kroničnim bolesnicima.
- Mi sada umjesto specijalista odlučujemo o kontrolama, što je za nas i više odgovornosti - kaže spec. opće obiteljske medicine dr. Slavica Grgurević, koja i dalje dnevno pregleda 70 - 80 pacijenata. Napominje kako problem nastaje u privikavanju na novi način administriranja.
- Treba nam više vremena - kaže dr. Grgurević, koja ostaje u ordinaciji i dva sata nakon radnog vremena kako bi sve ažurirala.
- Nema nekih značajnih promjena, pomalo se usklađujemo s EU propisima. Novost je odnedavno pisanje recepata pacijentima koji idu izvan granica RH i koji mogu kupiti potreban lijek, a nakon povratka HZZO će refundirati novac prema našim cijenama - kaže brodska spec. opće medicine dr. Branka Uzelac Karvazi.
Duhanci najviše strepe od promjena i tvrde: Ako nestane duhana, nestaju i mnoga sela