Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zaključilo je javnu raspravu o Programu energetske obnove stambenih zgrada, kojim bi se vlasnicima kuća i stanova omogućila obnova fasada i krovova, zamjena prozora i sustava grijanja..., uz subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te poticaje iz EU fondova.

U slučaju obiteljskih kuća, konkretno, Fond bi osiguravao do 40 posto sredstava, a lokalna i regionalna samouprava još deset do 20 posto. U slučaju višestambenih zgrada Fond bi pokrivao do 40 posto sredstava, ostalo vlasnici stanova iz pričuve, kredita...

Ministarstvo graditeljstva, međutim, upozorava da će obnova velikog broja zgrada doći u pitanje ako se ne izmijeni Zakon o vlasništvu prema kojemu se traži pristanak na radove svih stanara, osim za one poslove koji se smatraju izvanrednima. Toliku je suglasnost u zgradama uglavnom nemoguće postići te je pravosuđu upućen prijedlog izmjene Zakona o vlasništvu na način da dovoljno bude 51 posto suglasnosti. Pri dodjeli nepovratnih sredstava prednost će imati kuće i zgrade sagrađene do 1980., kad se o toplinskoj izolaciji nije vodilo računa. Više od 60 posto zgrada u Hrvatskoj sagrađeno je do 1980.

Kompletna energetska obnova neizolirane obiteljske kuće na kontinentu, najlošijeg energetskog razreda G, s krovom od približno sto četvornih metara, koštala bi, izračun je ministarstva, 326 tisuća kuna, a rok povrata investicije kroz uštedu toplinske energije bio bi 11 godina. Ista tolika kuća na Jadranu, ali nešto boljeg, E razreda, mogla bi uz ukupno investiranje od 143 tisuće kuna prijeći u najštedljiviji, A+ razred, i investiciju vratiti kroz deset godina. Uloži li u takvu kuću Fond 40 posto svojih sredstava, a lokalna/regionalna samouprava još 20, vlasnik kuće potrošit će 57.200 kuna.