ŠTITAR – Gusju mast nekada se mogla naći u gotovo svakom kućanstvu u slavonskim selima jer je bila vrlo cijenjena zbog svojih ljekovitih svojstava u suzbijanju kašlja, bronhitisa, astme, upale pluća... A sada je, bar na području županjske Posavine, gotovo nema ni za lijek! Tradicija uzgoja domaćih gusaka, koje su u selima nekada bile uobičajen prizor i nezaobilazan dio božićnoga blagdanskog stola, gotovo je nestala iz seoskih dvorišta. Samo još rijetki imaju nekoliko gusaka za osobne potrebe, nema organiziranog otkupa, ali ni poticaja na uzgoj i proizvodnju, kao što je to slučaj s kokama hrvaticama i zagorskim puranima.

Gospođa Mirjana Kesić iz Štitara sasvim je slučajno počela uzgajati guske. Dobila je pet jaja te je odlučila dati si truda i uspjela je - izleglo se pet malih guščića. Kaže da zanimanja kupaca za guske ni u ovo predblagdansko vrijeme nema, a oni koji se zažele gusjeg mesa, kupuju ga u šoping-centrima. A rijetki danas traže i toliko ljekovitu gusju mast, jer očito više vjeruju pripravcima u ljekarnama.

– Gusju mast prodajem po 25 kuna za deset dekagrama jer smatram da toliko i vrijedi. Na tržištu je više gotovo i nema. Sama je pravim, nema nikakvih primjesa i potpuno je prirodna. Posebno je korisna za malu djecu i bebe, uzima se svako jutro jedna žličica, a stavljaju se i oblozi na prsa. Mast djeluje vrlo brzo i rezultati su i te kako vidljivi - ističe naša sugovornica.

Osim u svrhu liječenja mast se može koristiti i za kuhanje, ali i pripremu raznih krema. Iako je guska ostala kraljica, primjerice, francuskog stola, a nezaobilazan je dio gastroponude susjedne Mađarske, odakle se u Hrvatsku uvoze jaja i jednodnevni guščići, u nas je zanimanje za tu visokovrijednu perad vrlo slabo. Analize govore da je negativan trend zapravo počeo već nakon Drugog svjetskog rata, prije svega zbog migracije poljoprivrednog stanovništva u gradove, preoravanja prostranih pašnjaka, pojave sintetičke zamjene za perje i nepostojanje organizacija za kooperaciju, otkup i plasman gusjih proizvoda. Zbog toga je proteklih desetljeća slikovita tradicija uzgoja domaće guske u slavonskim selima bila prava rijetkost, a zastupljenost gusjeg mesa u domaćoj potrošnji na posljednjem je mjestu, samo 0,4 posto.

U drugim zemljama EU gusje meso peterostruko je skuplje nego u Hrvatskoj, a svaka priča o delikatesama mora sadržavati gusju jetru, koja je vrlo popularna u cijelom svijetu, a u Francuskoj doseže cijenu od 300 eura za kilogram. Da je uzgoj gusaka isplativ i da ima odličnu perspektivu, već su odavno prepoznali Mađari, Slovaci i Česi, danas najveći izvoznici gusjeg mesa, jetre i perja u regiji. Možda i slavonski OPG-ovi krenu njihovim putem i odluče iskoristiti idealne uvjete koje imaju za uzgoj i proizvodnju guska i shvate da ulaznica na europsko tržište ne mora biti samo kulen, kobasica i druge suhomesnate delicije. Potencijali su veliki, ulaganja minimalna, a uzgoj gusaka na otvorenoj ispaši isplativ, no unatoč tome pokazatelji govore da su u hrvatskom peradarstvu guske zastupljene sa samo tri posto.