Otkada je, prije pet godina, ponovno proradila, bosanskobrodska rafinerija nafte ne prestaje biti “trn u oku” građana Slavonskog Broda i okolice.

Razlog je ekološki i zdravstveni, jer zbog prekomjerne emisije štetnih plinova Brođani s naše, slavonske i hrvatske strane, ne uspijevaju riješiti problem zagađenog zraka koji dolazi iz susjedstva, preko Save. Vrlo često Brođani zbog alarmantno visokih vrijednosti sumporovodika, sumpor-dioksida, benzena, lebdećih čestica... dišu na škrge te im je dosta prigodničarskih i drugih praznih obećanja raznih političara - koji se smjenjuju na razini dviju država - da se rješenja krize pronalaze. Zbog toga sve češće, pa i prosvjednim akcijama, traže konkretne poteze. I protekla dva tjedna Slavonskim Brodom širi se vrlo neugodan miris po trulim jajima, a mjerne postaje za kakvoću zraka učestalo bilježe satna prekoračenja graničnih vrijednosti ne samo sumporovodika već i ostalih štetnih plinova, od kojih je, kažu, benzen najopasniji jer je kancerogen.

Ruše se rekordi prekoračenja od deset ili čak dvadeset puta više iznad graničnih vrijednosti. I dok razne ekološke udruge, među kojima prednjači Građanska inicijativa “Za čist zrak” (sada “Zajednica zaštite okoliša i prirode”), proglašavaju stanje alarmantnim, iz Ministarstva zaštite okoliša RH više puta do sada poručivali su da se kvaliteta zraka ocjenjuje na temelju rezultata jednogodišnjih mjerenja a ne povremenih iskakanja iz godišnjih graničnih vrijednosti. A Brođani, prema dosadašnjim mjerenjima, udišu zrak druge, niže kategorije, zbog povišenih vrijednosti spomenutog sumporovodika, lebdećih čestica i ozona.

Prigodom jednog posjeta Slavonskom Brodu dr. Krunoslav Capak, iz službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, objasnio je koliko trenutačno onečišćenje utječe na zdravlje.

- Nema govora o tome da sumporovodik nije štetan za zdravlje, no u pet puta većoj koncentraciji. Razina “smetanja” također ima utjecaja na zdravlje jer konstantno izaziva stres, a kontinuirani stres može dovesti do brojnih poremećaja zdravlja - upozorava Capak.

Iz raznih izvora Brođani znaju da je benzen kancerogen, zbog čega sve više mladih obitelji s manjom djecom strahuje za njezino zdravlje. Među njima je i Sanja Jukić, koja kaže: “Bojim se za sina koji je imao problema s bronhitisom, a sada i s astmom. Pribojavam se i gorega, a mislim da je sve to zbog rafinerije i onečišćenog zraka”. Iako je svima jasno da se ovaj međudržavni ekološki problem ne može riješiti na lokalnoj razini, Vesna Šmit i Peter Đerđ Tot, iz Građanske inicijative, očekuju energičnije poteze države. “Smatramo da ovaj problem treba staviti u rang nacionalnog, strateškog referentnog okvira i postaviti ga kao nacionalnopolitički problem paralelno s rješavanjem ostalih političkih pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.”

I gradonačelnik Mirko Duspara više je puta naglasio da se problem ne može rješavati lokalno te da očekuje da se u njegovo rješavanje više uključi diplomacija. Prošle je godine resorni ministar Mihael Zmajlović u Brodu obećao da će se problem riješiti, a još početkom ove godine trebala je biti postavljena druga mjerna postaja i izrađen meteorološki model koji će utvrditi stvarne izvore onečišćenja, što bi onda bio argument za poduzimanje konkretnih koraka. Dolazio je i predsjednik države Ivo Josipović, koji je također apelirao na intenziviranje razgovora sa susjedima. No Brođani i dalje udišu zagađen zrak, zbog čega se nerijetko mogu čuti i zahtjevi za radikalnija rješenja. Takvi zagovornici dobili su potporu i od čelnika Hrvatskog helsinškog odbora. Ivan Zvonimir Čičak, primjerice, rekao je kako bi trebalo zavrnuti slavine JANAF-a sve dok se uvozi teška ruska nafta. Žalosno je, međutim, što i dalje nema znatnijih promjena oko toga pitanja. Kvaliteta zraka i dalje je u drugoj kategoriji, a Brođani prosvjeduju. Na godišnjicu prošlogodišnjeg prosvjeda, i ovog su 1. studenoga pjesmom, plesom i pričom upozorili na ono što ih muči.

Premda i u susjednom Bosanskom Brodu zrak smrdi (vjerojatno i više), tamošnji stanovnici šute jer je rafinerija gotovo jedini gospodarski subjekt, u kojem je zaposleno tisuću petsto ljudi.

Zbog straha od zatvaranja nerijetko znaju reći da Slavoncima rafinerija nije smrdjela prije rata, kada ih je nekoliko stotina u njoj bilo zaposleno. Ipak, mora se priznati, u posljednje vrijeme, sukladno s dogovorima, dolazi do pomaka nabolje u rafinerijskim postrojenjima - dio je osuvremenjen, a nedavno je postavljena i mjerna postaja ispred glavnog ulaza. Pomalo zbunjuje, međutim, što su u susjednom Bosanskom Brodu (na području RS) pravila nešto drugačija. Svjetlana Radusin, pomoćnica ministra za ekologiju u vladi RS, u prigodi puštanja mjerne postaje u probni rad objasnila je da u toj državi nemaju obaveze usklađivanja svojeg i zakonodavstva EU. A Slavko Šćepanović, savjetnik u “Optima grupi”, ustvrdio je da su dosad zabilježene koncentracije štetnih plinova u Slavonskom Brodu ipak znatno niže od onih koje su opasne za ljudsko zdravlje. Igor Ivić Hoffman, liječnik brodskog Zavoda za javno zdravstvo, pak kaže da akutna onečišćenja zraka utječu na akutna zdravstvena stanja, a što se tiče kroničnih efekata, na to bi trebala odgovoriti studija tijekom dužeg razdoblja. No Brođani za to više nemaju vremena. I zbog toga stalno istažuju legitimne načine kojima bi pritisnuli susjednu državu, u kojoj, nedvojbeno, rafinerija utječe na kvalitetu zraka. Cilj je emisiju šetnih plinova svesti na zadovoljavajuću razinu, zbog čega je najvažnije ubrzati proces modernizacije rafinerijskih postrojenja i prije predviđenog roka, 2015. godine.