Objavljeno 11. prosinca, 2013.
Najzdravijima se u Europskoj uniji osjećaju Irci, Grci, Britanci i Ciprani
Hrvati su najveći hipohondri u Europskoj uniji ili je njihovo zdravstveno stanje doista puno lošije od građana drugih članica EU-a.
Može se to iščitati iz novog istraživanja Eurobarometra prema kojemu prosječno devet posto građana EU-a svoje zdravstveno stanje ocjenjuje loše ili jako loše, dok isto to misli 27 posto građana Hrvatske (28,3 posto žena i 26,3 posto muškaraca). Istovremeno, 45 posto žena i muškaraca u Hrvatskoj smatra da im je zdravstveno stanje jako dobro ili dobro dok je EU prosjek znatno veći - oko 68 posto. Najzdravijima se osjećaju Irci (83 posto) te Grci, Britanci i Ciprani (oko 75 posto), a najbolesnijima, uz Hrvate, portugalci i Litvanci (21 posto) te Mađari i Latvijci (19 posto).
Da Hrvati trče liječniku za svaku sitnicu priznaje i dr. Monika Jeđud, koordinatorica obiteljske medicine pri osječkom Domu zdravlja.
Nije baš sve smrtonosna bolest
- Imam ordinaciju s mlađom populacijom u dobi od 18 do 40 godina, koji bi zapravo trebali biti najzdraviji, a ja dnevno imam i 70 pacijenata. Uistinu se za svaku glupost dolazi k liječniku, a to se posebno primijeti u dežurstvima vikendom kada imamo oko 50 pacijenta, a njih najmanje 60 posto uopće nije trebalo dolaziti u ordinaciju jer imaju minorne zdravstvene probleme. Jedan od razloga zbog kojeg Hrvati toliko vole liječnike je vjerojatno i činjenica da je javno zdravstvo iznimno dostupno, pa se može u ordinaciju svaki dan. Na zapadu nije tako, pouzdano znam jer imam brata u Švicarskoj koji ima dvoje male djece. Oni nisu ukupno pet puta bili kod liječnika. Naime, puno ovisi o tome koliko smo spavali, što smo jeli i pili i ako se ujutro ne probudimo super odmorni i čili, ne znači da odmah imamo smrtonosnu bolest - upozorava dr. Jeđud.
Ove riječi potvrđuje i statistika jer da im je zdravstveno stanje izrazito loše smatra samo četiri posto Maltežana, pet posto Šveđana i Britanaca, sedam posto Finaca, 8,5 posto Grka, Danaca i Francuza, a to se tumači i genetskom predispozicijom individualnim ponašanjem građana, razinom zaštite okoliša, kulturnim i društveno-ekonomskim uvjetima te, naravno, funkcioniranjem i novčanim izdvajanjima države i građana za zdravstvene usluge.
Muškarci zdraviji
Muškarci se u svim zemljama EU-a osjećaju zdravijima od žena, a osobna percepcija zdravlja pogoršava se u starijim dobnim skupinama. Visoko obrazovani ljudi u Hrvatskoj doživljavaju svoje zdravlje kao bolje, a u prosjeku u 28 zemalja EU-a 55 posto stanovništva s obrazovanjem ispod srednjoškolske razine, 72 posto onih sa srednjoškolskim obrazovanjem i 81 posto stanovništva s visokim obrazovanjem percipiraju svoje zdravlje kao dobro ili vrlo dobro. Šezdeset posto građana s najnižim prihodima smatra se zdravima, a taj postotak raste u skladu s prihodima kućanstva. Zanimljivo je i da nezaposleni smatraju da su bolesniji od zaposlenih. Gledajući osobe u dobi od 16 do 64 godine, 20 posto zaposlenih tvrdi da ima dugogodišnji zdravstveni problem u usporedbi s 27 posto nezaposlenih osoba.
Jedna od četiri osobe u Europi živi s nekim oblikom ograničenja tjelesne aktivnosti (invaliditeta, jačeg ili slabijeg intenziteta) koje traje bar posljednjih šest mjeseci. Najviše ih je u Sloveniji (36%) i Slovačkoj (34%), a najmanje u Malti (12%), Švedskoj i Norveškoj (oko 16%). U Hrvatskoj ih je oko 31 posto.
Eduard SOUDIL/Nefreteta Z. EBERHARD
kronični bolesnici
Svaki treći građanin EU-a stariji od 16 godina pati od kroničnih bolesti ili ima dugotrajne zdravstvene probleme. Taj je udjel bio prilično stabilan tijekom vremena, a najmanje kroničnih zdravstvenih problema zabilježeno je u Bugarskoj (18%) , Luksemburgu i Rumunjskoj (oboje 20%) . Najviše ih je u Estoniji i Finskoj (obje 45%).
31%
građana Hrvatske izjavljuje da živi s nekim oblikom ograničenja tjelesne aktivnosti