ĐAKOVO – Na pomolu je novo udruživanje na seljačkoj sceni – o suradnji se dogovaraju predstavnici Živog sela, neformalne stručne grupe agronoma i drugih stručnjaka iz akademske zajednice, te Stožera za obranu hrvatskog sela!

Sada brojnim udrugama usitnjena i počesto razjedinjena seljačka scena pamti više pokušaja udruživanja u jedinstvenu, krovnu organizaciju – zajednice, saveze…, no oni, manje-više, nisu dosad polučili uspjeh, a i Hrvatsku poljoprivrednu komoru (HPK) nagriza ukidanje obveznog članstva i članarine pa je s nekadašnjih 100.000 pala na približno 1.000 članova, a njezin budžet s nekadašnjih više od osam milijuna na svega stotinjak tisuća kuna. Dosadašnje pokušaje udruživanja koštala je politika, nesuglasice, razjedinjenost seljaka, odnosno njihovih vođa… Ujedinjavanje Živog sela i Stožera bio bi prvi oblik udruživanja akademske zajednice, stručnjaka, znanstvenika i poljoprivrednih proizvođača, seljaka!

Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je trenutačno registrirano čak više od 400 seljačkih udruga! Na njihovom okrupnjavanju u kontinentalnom dijelu Hrvatske svojevremeno je poradio spomenuti Stožer, no on, kao i Živo selo, nisu registrirani kao udruge, nego kao neformalne grupe, a obje nemaju ni predsjednika. Tek udruživanjem, najavljuje u ime seljačkog Stožera Antun Laslo (ZUSSB), osnovali bi zajedničku asocijaciju. Prijedloga za njeno ime je više pa tek treba odlučiti o onom najprihvatljivijem, kaže. Ističe da Stožer ima potpise više od 2.800 članova, što je, naglašava, tri puta više od današnje Komore, dok za Živo selo kaže da djeluje po cijeloj Hrvatskoj.

- Nakon radnog sastanka u Kutjevu, za petak, 13. prosinca, najavljujemo okupljanje predstavnika Živog sela i Stožera za obranu hrvatskog sela u Satnici Đakovačkoj, kada će se precizirati naša suradnja, a osnivačka skupština udružene asocijacije bit će poslije Nove godine, u Osijeku, u nekom većem prostoru, poput dvorane Zrinjevac - najavljuje Laslo.

– Namjera nam je udružiti snage – mi, seljaci, poljoprivrednici, proizvođači i struka – agronomi, mikro i makroekonomisti, veterinari i drugi stručnjaci s različitih fakulteta. Namjera nam je djelovati i izvan Hrvatske, a kroz korištenje fondova Europske unije i sl., a u čemu mi poljoprivrednici računamo na veliku pomoć, stručnost i kontakte ljudi iz Živog sela - kaže Laslo, dodajući da bi ovim udruživanjem bok uz bok stali struka, teorija i praksa, iskustvo ljudi s terena.

Predstavnici Živog sela na svojim predavanjima o stanju i perspektivama hrvatskog sela i agrara upozoravaju na slabe točke, ali i potencijale domaće poljoprivrede te nude rješenja – od odnosa državne birokracije prema selu i zemlji, okrupnjavanju obradivih površina, gospodarenja državnom zemljom, sređivanja tržišta, politike potpora pa do ulaganja u obrazovanje mladih. Laslo kaže kako je Živo selo svoj program za poljoprivredu i selo bilo spremno predočiti i političkim opcijama, no da su ga pojedine htjele prisvojiti, a na što ta neformalna grupa stručnjaka nije htjela pristati.