Objavljeno 6. prosinca, 2013.
OSIJEK - Nakon što je 1. srpnja ove godine Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije, njezina poljoprivreda dobila je nove mogućnosti razvitka u okviru zajedničke poljoprivredne politike, no rezultati još nisu vidljivi.
Dapače, poljoprivrednici sada i dodatno strahuju za svoju budućnost. To više što je hrvatsko tržište poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, jednostavno, zapljusnuto velikim uvozom, a same promjene kad je riječ o izravnim plaćanjima (potporama), ali i mjerama ruralnog razvoja, još uvijek nisu operabilne, pa poljoprivrednici sa zebnjom iščekuju sljedeću godinu.
Istaknuto je to na jučer održanom trećem regionalnom forumu “Zajednička poljoprivredna politika EU”, koji je u Osijeku organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Dr. Biljana Borzan, članica Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta, istaknula je da se, iako to nije nadležnost toga tijela, u radu zauzimala da se liberaliziraju uvjeti za izvoz svinjskog mesa iz Hrvatske, stvore povoljniji uvjeti za hrvatski vinarski sektor, posebno u Slavoniji, te izrazila i zabrinutost oko GMO-a, jer bi novi zakoni mogli imati negativan utjecaj na naše proizvođače.
- Ipak, utjecanje na kreiranje zajedničke poljoprivredne politike nije bilo veliko, no nastojali smo upozoriti na neke stvari koje se još mogu popraviti - rekla je ona.
Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede, istaknula je da zajednička poljoprivredna politika nije “kriva” za snažan rast uvoza prehrambenih proizvoda u Hrvatsku nakon njezina ulaska u EU.
- Radi se o tome da je Hrvatska 1. srpnja u cijelosti preuzela EU carinske propise te zajedničku carinsku i trgovinsku politiku, što je negativno utjecalo na našu poljoprivredu i prerađivačku industriju. S jedne strane, pale su sve carinske barijere i zaštite koje su do sada postojale prema proizvodima iz EU, a s druge strane bitno su nam se pogoršali uvjeti plasmana naših proizvoda u zemlje Cefte, koje su ipak bile jedno od glavnih izvoznih tržišta za naše proizvode - rekla je Blažić.
Pritom je istaknula da će za rast konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaćem te na tržištu EU i svijeta biti potrebna mnogobrojna ulaganja, što će sada biti moguće ostvariti mehanizmima zajedničke poljoprivredne politike.
Ruža Tomašić, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, istaknula je svoju borbu za hrvatske interese u tome tijelu te obećala da će ju i nastaviti.
- Pokušavam raditi što je u mojoj mogućnosti, no imam osjećaj da nas u Europi još uvijek dovoljno ozbiljno ne shvaćaju, a problem je u tome što mi naše hrvatske svađe prelijevamo u EU, pa nas ondje poimaju kao ljude svadljive ćudi, koji rade jedni protiv drugih i one kojima je tuđina draža nego hrvatsko - rekla je ona.
Sandra Petrović Jakovina, istaknula je pak da “Hrvatska ima mogućnosti na EU tržište plasirati svoje premijske tradicionalne proizvode poput kulena, vina i drugih proizvoda i ona je upravo u tim proizvodima konkurentna, mnogo više nego u području mljekarstva, žitarica i sl.”, rekla je ona.
Nikola VUKADINOVIĆ
Program ruralnog razvoja tek od 2015.
- Mi ćemo, zajedno s Europoskom komisijom, učiniti sve da se naš, hrvatski, program ruralnog razvoja što brže počne primjenjivati, premda je malo vjerojatno da je to moguće prije 2015. godine - rekla je Zvjezdana Blažić, istaknuvši da su donijeli sve mjere i da su provedene potrebne aktivnosti u okviru izravnih plaćanja, koje su potvrđene od Europske komisije.
Poljoprivredu prepustiti mladima
Jan Marinac, predsjednik Udruge mladih poljoprivrednika Hrvatske, izrazio je uvjerenje da se od poljoprivrede u Hrvatskoj može živjeti a mladi se trebaju okrenuti samozapošljavanju. Dodao je da je mnogo mladih u Hrvatskoj voljno okrenuti se poljoprivrednom biznisu, i tako ublažiti poražavajuće statistike, prema kojima je u Hrvatskoj samo sedam posto poljoprivrednika u dobi ispod 35 godina, a trećina njih starija je od 65 godina. - Mladima treba prepustiti posao u poljoprivredi jer su oni u velikoj mogućnosti apsorbirati mnogo znanja i iskustava iz inozemstva, ali i povući sredstva fondova - rekao je Marinac.
Jakovina na Baliju
Ministar Tihomir Jakovina, iako je prvotno bio najavljen kao glavni govornik na jučerašnjem forumu, nije mu nazočio jer, kako smo doznali, od 1. do 8. prosinca sa svojom pomoćnicom Davorkom Hajduković boravi na Baliju, na radnom sastanku WTO-a. Potvrdio nam je to i njegov glasnogovornik Miroslav Kuskunović, istaknuvši da je “Ministar Jakovina na konferenciji WTO-a kao izaslanik Vlade RH s jednom svojom pomoćnicom”. Ništa tu ne bi bilo čudno da Hrvatsku, od kada je članica Europske unije, na takvim sastancima zastupa Unija te se postavlja pitanje je li takav trošak na teret poreznih obveznika uistinu bio potreban.(Z.R.)