Uz Francusku, Veliku Britaniju, Španjolsku, Portugal i Italiju, Hrvatska je jedna od zemalja s najbogatijom templarskomm baštinom.

Ne postoji hrvatski kraj u kojemu srednjovjekovni templari nisu ostavili svoj trag, posebno u Slavoniji, Podravini, Banovini i Lici. Tuda su, naime, išli putevi koji su vodili prema Svetoj zemlji, putevi koji su vrvjeli hodočasnicima. Uz domuse, preceptorije i hospicije, prepoznatljivi pokazatelji proteklih vremena su dvorci i crkve koje su templari u Hrvatskoj gradili. Zna se da je na prostoru Hrvatske postojalo nekoliko preceptorata - Vrana, Gora, Glogovnica, Senj, Dubica, Sveti Martin i Našice. Nažalost, zbog vjekovnih ratnih vihora većina je tih objekata danas srušena ili dograđivana preko prepoznatljivih temelja.

Pa, ipak, ne bi trebala ostati mrtvim kapitalom, već bi gradovi templarske tradicije trebali razviti turističku ponudu. Idealno bi bilo spojiti povijesno nadahnuće i tajnovitost koje obilježava templarske puteve, crkve, utvrde i dvorce. Neke općine i gradovi koriste se templarskom baštinom, neki tek počinju, a neki su ju zaboravili. Svoju templarsku prošlost u cijelosti je izostavila Hrvatska Dubica, Senj, Benkovac i Trsat u Rijeci. Na svoju važnu templarsku priču još uvijek čekaju i ruševine Zdele u Podravini, Glogovnice kraj Križevaca, Kamešnice kraj starog grada Kalnika, Gora na Baniji, Ljubač i Tinj u Ravnim kotarima, Klis kraj Splita... Templari su u Zagrebu, u samom srcu grada, na Novoj Vesi, sve do ukidanja reda 1314. godine imali veliki hram, crkvu sv. Zaharije. No u Zagrebu nema organiziranog spomena da je sadašnja župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi sagrađena na mjestu templarske crkve sv. Zaharije, koja je porušena 1786. godine. U javnosti postoji i muk o prvostolnici sv. Stošije u Zadru, koja je služila kao templarska riznica. Za najveću templarsku fortifikaciju Vranu čuje se samo u vrijeme održavanja srednjovjekovnog sajma starih zanata i gastronomije te povijesno-scenskog spektakla, prikaza bitke za Vranu, u kojoj se s vitezovima templarima sukobljava turska vojska. Sve te manifestacije sastavni su dio turističke ponude Pakoštana i Vranskog jezera. A Vrana kod Zadra ima osobito značenje jer se povezuje s početkom djelovanja templara u Hrvatskoj, 1169. godine.

U svoju turističku ponudu grad Dugo Selo unio je područje Martin Brega, gdje su templari imali svoje uporište. Svijetli primjer iskorištavanja templarske baštine zasad je Općina Brckovljani, koja u svojoj nadležnosti ima posjed Božjakovina, nazvan upravo po božjacima, kako su se templari nazivali u Hrvatskoj. Ta općina u svom grbu ima templarski križ, a isti simbol ima i općina Vižinada, u središnjoj Istri.

Teren za širenje templarske turističke priče imaju i Našice, grad koji bi trebao biti ponosan na svoju templarsku baštinu. Naime, povelja kralja Karla Roberta iz 1310. i 1312. svjedoči o darovnici dijela našičkog posjeda templarima, koji su podigli crkvu sv. Martina. Crkva se nalazi u naselju Martin, u neposrednoj blizini grada i najbolje je i najvjernije očuvana templarska crkva u Hrvatskoj! To je jednobrodna omanja bazilika s polukružnom apsidom na istočnoj, s pomoćnim ulazom na južnoj i glavnim ulazom na zapadnoj strani. Građena je u kasnoromaničkom slogu, a ima i elemenata rane gotike. U crkvi je bio ranobarokni oltar, ali ga je 1991. tenkovskim granatama razrušila bivša JNA iz našičke vojarne. Crkvu su temeljito obnovili našički franjevci 1977., a pri obnovi su pronađeni dokazi o prijašnjoj sudbini crkve - kameni templarski grb u obliku štita te blokovi s natpisom na latinici i bosančici. O crkvi se brinu našički franjevci te se može razgledati samo uz njihovo dopuštenje.

No da srednjovjekovni objekti starih vitezova templara ne bi bili zaboravljeni, zauzimaju se moderni hrvatski templari. Planovi su napravljeni i još samo treba čekati da se ostvare.

- Templarski posjedi u Hrvatskoj moraju biti propisno obilježeni turističkim znakovljem, s kratkim povijesnim pregledom, dostupnim slikovnim prikazima i ilustracijama te templarskim znakovljem, uz usklađeno djelovanje Ministarstva turizma i Ministarstva kulture. Potrebno je izdati vodič za templarske posjede na državnoj i lokalnoj razini te umrežavati turističke djelatnike i ugostitelje na razvoju turističke ponude u obliku templarskih jelovnika, tematskih izleta, imenovanja objekata po templarskim imenima i prodajom templarskog suvenira - rekao je dr.sc. Đuro Crnjak, veliki hrvatski prior.

Dodao je da je potrebno poticati razvoj templarskih gastronomskih proizvoda, što znači da bi se određene proizvode poput sira, vina, rakije, meda i slične valjalo obilježiti templarskim križem te navesti ime nadahnuto templarima, uz poštovanje povijesnih činjenica.

A da templarski jelovnici nisu samo iluzija, pokazali su Našičani koji su nedavno ugostili članove Kluba Gastronat i počastili ih tradicionalnim templarskim doručkom. Bilo je tu pečenih domaćih kobasica, sir, čvaraka, kulena, miješanih pečenih jaja, kruha sa svinjskom masti i pogačica s čvarcima.

Zanimljivo je naglasiti da u Našicama djeluje Zapovjedništvo Sveti Martin, koje okuplja vitezove templare, koji pripadaju Velikom prioratu Republike Hrvatske, koji je posvećen prošle godine te je time Hrvatska postala dvadeseti član Suverenog vojnog reda hrama (Ordo Supremus Militaris Templi Hierosolymitani ili OSMTH), najpoznatije i jedne od najvećih međunarodnih organizacija, s više od 5.000 dama i vitezova iz više od 40 zemalja. To je jedini templarski red kojem su Ujedinjeni narodi priznali poseban savjetodavni status.

Hrvatski priorat ima 57 članova i djeluje u zapovjedništvima u Našicama, Rijeci i Zagrebu, a uskoro će biti osnivanje i u Slavonskom Brodu. Okuplja Vladine dužnosnike, diplomate, svećenike, vojne službenike, liječnike, inženjere, informatičare, menadžere, povjesničare i humanitarne skrbnike. Djeluju prema Briselskoj deklaraciji "Pomaganje čovječanstvu na hodočašću kroz život".

- Težimo boljitku čovječanstva kroz obrazovanje, svijet bratstva, viteška načela, građansko ponašanje i ravnopravno postupanje jednih prema drugima. Mi kao red želimo biti mostovi između kršćanskih vjera, abrahamskih vjera i vjera i nevjera. Želimo pomagati potrebitima u svim situacijama, bez obzira na njihovo vjersko, nacionalno ili bilo koje drugo opredjeljenje ili pripadnost. Temelj našeg reda je ljubav prema čovjeku i širenje te ljubavi primjerom i djelima u svom okruženju i tamo gdje je to potrebno te pomoći potrebitima. Uz to želimo prezentirati hrvatsku templarsku baštinu i pokazati da smo uvijek bili dio europskog korpusa - kaže Črnjak.

U članstvo se ulazi - po preporuci, pa vitezovima ili damama templarima mogu postati oni koji su stekli ugled u društvu, bez mrlja iza sebe i koji mogu biti uzor drugima prema geslu reda. Primanje članova u red obavlja se na svečanoj ceremoniji, inicijaciji. Novi članovi reda prvo dobivaju postulanski staž, kako templari nazivaju svoj početni status, koji traje najmanje šest mjeseci, a najviše dvije godine, a potom se uzdižu u rang viteza. "Standardi za naše članstvo namjerno su visoki, naše financijske i vremenske obveze nisu za svakoga, a naša predanost brizi o svijetu zahtijeva znatna očekivanja, koja ne može svatko ispuniti", naglašava Črnjak.

Hrvatski templari zadovoljno ističu svoju poruku: "Riječ, a ne mač, oružje je modernog templara. Mi ga upotrebljavamo za služenje miru, da pomognemo potlačenima, za promicanje obrazovanja te širenje onih vrijednosti koje su najbolje od kršćanskih, humanističkih i viteških tradicija. Ali, naravno, akcija mora slijediti pametne riječi..."