OSIJEK - Uz stalne probleme s nuklearnom elektranom Krško, koja posljednjih mjeseci više ne radi nego što je u pogonu, ponovno se pojavio i problem sa zbrinjavanjem nuklearnog otpada. Hrvatska i Slovenija, naime, još uvijek se ne mogu dogovoriti gdje ga odložiti. Obveza je Hrvatske zbrinuti pola otpada (8.000 prostornih metara nisko i srednjeradioaktivnog otpada te oko 10.000 kubika tzv. dekomisijskog otpada) kada elektrana prestane s radom 2023. godine. No Hrvatska to ne namjerava to učiniti pod slovenskim uvjetima. Slovenija već ima lokaciju, 500 metara od NE Krško, no Hrvatskoj je to preskupo i ponovno se razmišlja o lokaciji u našoj zemlji za tu namjenu izabranoj prema 14 godina. Riječ je o Trgovskoj gori, u općini Dvor, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Bivši premijer Ivo Sanader obećao je još u travnju 2007. da Trgovska gora neće biti odlagalište nukleranog otpada iz NE Krško te da će se kao potencijalna lokacija brisati iz svih državnih dokumenata i prostornih planova. To, naravno, nikada nije učinjeno. Ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu i radiološku sigurnost RH Saša Medaković podsjetio je da je donesen Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti koji predviđa izradu strategije i programa kojim će se definirati rokovi i koje obveze Hrvatska treba ispuniti. Tvrdi da će sve biti transparetno i uz participaciju javnosti koja će pravo vremeno biti informirana o potencijalnim lokacijama za buduće odlagalište. “Hrvatska skuplja novac i trenutno ima oko 150 milijuna eura za te potrebe”, istaknuo je Medaković. Trgovska gora postala je potencijalna lokacija za odlaganje nuklearnog otpada nakon što je Agencija za posebni otpad od Vlade dobila mandat da utvrdi potencijalne lokalitete. Hrvatska je 1998. imala 34 takva lokaliteta, a s vremenom su ostala četiri - Papuk, Psunj te Moslavačka i Trgovska gora. Papuk i Psunj tada su političkim lobiranjem otpali, a kasnije i Moslavačka gora. E.Soudil