Ulazak u Europsku uniju nije znatno utjecao na nepovjerenje građana Hrvatske u pravosuđe.

Prema Eurobarometru, istraživanju Europske komisije, 57 posto hrvatskih građana ne vjeruje nacionalnom pravosuđu.

Nepovjerenje veće od 50 posto zabilježeno je u još 15 članica EU-a, dok u njih trinaest više od polovine stanovništva vjeruje pravosuđu svoje zemlje. Europski prosjek govori da 43 posto građana 28 zemalja EU-a pravosuđu ne vjeruje, vjeruje mu 53 posto, a ostali ne znaju vjeruju li mu ili ne.

Najviše povjerenja u svoje pravosuđe imaju Finci i Danci (po 85 posto), zatim Austrijanci (78 posto), Luksemburžani i Nijemci (po 77 posto) te Šveđani (76 posto). U Hrvatskoj je 37 posto ispitanih odgovorilo da potpuno vjeruje u domaće pravosuđe. Najmanje povjerenja u vlastito pravosuđe imaju Slovenci (24 posto), Česi i Slovaci po 25 posto i Litavci (31 posto).

Prema ovome istraživanju, 27 posto stanovnika EU u posljednjih je deset godina zbog nekog razloga moralo na sud, a 23 posto njih reklo je da je netko njima blizak u tom razdoblju bio pozvan na sud. U Hrvatskoj su te brojke znatno veće - 35 posto Hrvata u zadnjih je deset godina bilo optuženo, tužilo je ili je kao svjedok pozvano na sud, a na sudove je zbog istih razloga odlazio i jednak broj Španjolaca. Po sudovima su se, s druge strane, najmanje “povlačili” Estonci - njih samo 14 posto.

Ispitan je 26.581 građanin EU-a (među njima je bilo i 1.010 građana Hrvatske) kojima je postavljeno nekoliko pitanja kako bi se utvrdila njihova percepcija o pravosuđu i jačini “slova zakona” u njihovoj državi. Da na sud odlaze kako bi kao građani branili svoje pravo smatra 77 posto Hrvata i svih ostalih građana EU, no da država ne djeluje u skladu sa zakonima smatra 55 posto građana RH i 41 posto građana EU. Da se zakon primjenjuje jednako na sve, bez diskriminacije negira 58 posto građana ostalih zemalja EU-a i 72 posto građana Hrvatske. Da se država neučinkovito bori protiv korupcije izjavio je podjednak broj ispitanih u Hrvatskoj i ostatku EU - 62 posto.

Da sudstvo nije neovisno misli gotovo polovina Hrvata (48 posto), da su suci nepošteni izjavilo je njih 47 posto, a da sudski postupci traju predugo misli tri četvrtine građana Hrvatske i 65 posto građana ostatka Unije.

- Iako ne mogu sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da nema negativnih pojava kad je neovisno sudstvo u pitanju, tvrdim da najveći broj sudaca u Hrvatskoj zakonski, stručno i objektivno provodi postupke, komentira ovo istraživanje Anto Rašić, predsjednik Županijskog suda u Osijeku. On smatra da su podaci Eurobarometra rezultat nezadovoljstva strana koje su u postupku.

- U svakom sporu postoje dvije strane i obično je nezadovoljna ona koja gubi, to je prirodno. Isto tako, zahvaljujući strankama u postupku, neki od njih se razvuku godinama. Događa se da su stranke nezadovoljne odlukama, bez obzira na to što su zakonite i jer su prošle žalbene postupke i procedure i takvi smatraju da je sudstvo ovisno, što ne mogu prihvatiti - kaže sudac Rašić.