Ekonomija
HRVATSKO PČELARSTVO U EUROPSKOM VRHU

Novi pčelarski program do 2016. omogućava veći izvoz meda u EU
Objavljeno 25. studenog, 2013.
Vladimir Bilek predstavio je glavne odrednice Hrvatskog pčelarskog programa 2014. - 2016.

OSIJEK - Osječko-baranjski pčelari okupili su se proteklog vikenda u Osijeku kako bi sedmom manifestacijom “Osijek je kolijevka hrvatskog pčelarstva” rezimirali ovogodišnju pčelarsku sezonu, podijelili nagrade proizvođačima najboljih sortnih medova kao i diplome polaznicima Pčelarske škole uz nekoliko stručnih predavanja namijenjenih samim pčelarima.

Na svečanosti su jučer među pčelarima bili i brojni gosti - osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić i dožupan Željko Kraljičak, zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan i Ernest Nad kao predstavnik HGK-Županijske komore Osijek.

U vrhu europskog pčelarstva

Potpredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza i saborski zastupnik Vladimir Bilek kazao je kako je hrvatsko pčelarstvo danas u vrhu europskog pčelarstva zahvaljujući tome što su pčelari udruženi u udruge i Savez, koji organizirano pristupaju očuvanju pčele, proizvodnji i plasmanu pčelinjih proizvoda, ali i razvijanju legislative vezane uz pčelarstvo.

- Hrvatska legislativa koja se odnosi na pčelarstvo ne samo da je podudarna onoj Europske unije nego možemo reći da u jednom segmentu čak razvijamo legislativu EU-a prema pčelarstvu - istaknuo je Bilek na jučerašnjem predavanju na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.

Napomenuo je kako je pčelarstvo jedna od grana s najvećim potencijalom razvoja te je predstavio Hrvatski pčelarski program 2014. - 2016.

- Program je vrlo bitan jer i dalje pomaže razvoj pčelarstva, posebice u okružju Europske unije. EU je važno tržište za naš med, propolis, matičnu mliječ, pelud, ali i paketne rojeve i pčelinje matice, gdje Hrvatska ima velik proizvodni i izvozni potencijal. EU je u deficitu s pčelinjim proizvodima i nama se tu omogućava neograničen izvoz svih tih proizvoda u svim oblicima, bez ikakvih kvota i prepreka. Prilikom izrade ovog programa Unija nam je dala smjernice. Obično to u poljoprivrednoj proizvodnji izgleda tako da Ministarstvo izradi prijedlog pograma uz konzultacije s poljoprivrednicima, komorama itd. Međutim, u pčelarstvu je to drukčije - pčelari su preko Saveza, odnosno svojih predstavnika načinili smjernice novog pčelarskog programa i predložili ga Ministarstvu, koje ga je prihvatilo kao svoj program. Poslije smo još samo pregovarali o modalitetima - ispričao je Bilek.

Šest mjera novog programa

Važan dio Programa 2014. - 2016. svakako je šest mjera kroz koje će se poticati razvoj pčelarske proizvodnje. Mjere obuhvaćaju, pojasnio je Bilek, primjerice edukaciju za mlade pčelare, pomoć za pokretanje pčelarskog posla, nabavu opreme, do drugih potpora iskusnim pčelarima, kao što je modernizacija opreme, potpore pri nabavi matica, kod uzgoja i selekcije pčela...

- Svakako nam je važna kvaliteta pčelinjih proizvoda te je Programom omogućeno da svi naši pčelari za doista mali novac mogu dobiti analizu svoga meda i drugih proizvoda. Bitno nam je da tom analizom potvrdimo ono što stalno govorimo - da su hrvatski pčelinji proizvodi najkvalitetniji u Europi. Rezultati analize upravo će predstavljati certifikat, dokaz onoga što govorimo - kazao je Bilek.

U subotu je na Poljoprivrednom fakultetu održano više predavanja - Prezentirana je provedba Projekta Panonska pčela (Panonian Bee), koji financira Europska unija. Cilj je tog projekta podizanje konkurentnosti pčelara u prekograničnom području koje obuhvaća Osječko-baranjsku županiju i područje Vojvodine u Srbiji. Prof. dr. Zlatko Puškadija s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku govorio je o novim tehnologijama u pčelarenju, odnosno uporabi SMS vaga, dok je prof. dr. Ljiljana Primorac s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta održala predavanje na temu analize meda u funkciji stabilne kvalitete proizvoda. Zvonimir Pajnić predstavio je rad Regionalnog klastera pčelarstva Roj Osijek.

Igor MIKULIĆ
Diplome za 116 polaznika Pčelarske škole

Diplome polaznicima koji su ove godine uspješno završili Pčelarsku školu dodijelio je župan Vladimir Šišljagić. Šišljagić je pozdravljajući pčelare i goste na svečanosti istaknuo kako je Osječko-baranjska županija prepoznala činjenicu da su med i drugi pčelinji proizvodi itekako bitni za razvoj gospodarstva, zbog čega u svakom trenutku i pruža potporu pčelarima okupljenima u svoje udruge. Kako je pojasnio tajnik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije Mario Fišer, ove godine Pčelarsku školu završilo je 116 polaznika. Za razliku od prijašnjih godina, zbog velikog zanimanja, ove je godine škola održavana s dvije generacije mladih pčelara. U proteklih devet godina tu je školu pohađalo čak 650 polaznika, po čemu je Pčelarska škola u Osječko-baranjskoj županiji najuspješnija u Hrvatskoj.

Otkrivena spomen-ploča Bogdanu Penjiću

Svečanost je završena jučer na donjogradskom groblju u Osijeku, gdje je na kapelici otkrivena spomen-ploča istaknutom Osječaninu Bogdanu Penjiću (1852. - 1918.), ocu hrvatskog pčelarstva. Upravo je Penjić, pojasio je Zvonimir Pajnić, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, bio tvorac prekretnice iz ekstenzivnog načina pčelarenja u suvremeno, intenzivno pčelarenje, s uporabom pokretnog saća iz kojega se med vrcao bez gušenja pčela. Penjić je bio osnivač Pčelarskog društva u Osijeku 1879. godine, no osim toga bio je i jedan od osnivača HPD-a Lipa, čiji je bio prvi predsjednik. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog sokola, ali i DVD-a u Donjem gradu u Osijeku.

NIJE CILJ IZVOZITI MED U BAČVAMA

Nakon ulaska Hrvatske u EU ima nekoliko slučajeva u kojima pčelari izravno pregovaraju s kupcima meda iz inozemstva. “Nije nam cilj izvoziti med u bačvama, nego postaviti sustav u iduće tri-četiri godine zahvaljujući kojemu bismo mogli izvoziti umjesto poluproizvoda gotove proizvode. Primjerice, imamo zadruge koje bi trebale odraditi marketing i pripremu proizvoda, kako bi ih konfekcionirali i takve izvezli. Umjesto da nam recimo ode sto tona meda na burzu u Bremen, puno je korisnije da primjerice 40 tona tih izvrsnih proizvoda potrošimo na domaćem tržištu, a 60 tona izvezemo u bočicama od 450 grama i dobro naplatimo. Time naš med dobiva svoju cijenu i brend na tržištu EU”, zaključio je Bilek.

Možda ste propustili...

SURADNJA LIDLA I “ČISTOG PODZEMLJA”

Educirali učenike osnovnih škola o važnosti prirode

PADA POTRAŽNJA ZA KEMIJSKIM PROIZVODIMA

Njemačka kemijska industrija je na dnu

Najčitanije iz rubrike