Unatoč brojnim najavama, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju nije došlo do drastičnog i trajnog sniženja cijena prehrambenih proizvoda. Analitičari i građani se slažu - život je sve skuplji.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku ne uočavaju se značajnije promjene u fluktuaciji cijena proizvoda prije i nakon ulaska Hrvatske u EU. Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2013. u odnosu na listopad 2012. čak su više za 0,2 posto. Riječ je o potpuno neočekivanim podatcima s obzirom na to da su građani još od travnja bombardirani reklamama trgovaca koji garantiraju trajno snižene cijene niza prehrambenih proizvoda na račun pridruživanja EU.

- Ono o čemu se na veliko pričalo i što su trgovci najavljivali jednostavno se nije dogodilo. Do trajnog i drastičnog sniženja cijena nije došlo, no taj se dojam građana pokušava popraviti stalnim akcijskim cijenama pojedinih skupina proizvoda, što je nešto posve drugačije od onoga što se obećavalo u reklamnim kampanjama - kaže Mira Brumerček-Lukačević iz udruge “Potrošač”.

Da je najavljivano pojeftinjenje hrane bilo samo “magla”, građanima ne trebaju reći ni Državni zavod za statistiku, ni potrošačke udruge. Lako to može uočiti svaki kupac koji za nabavu namirnica odvoji nešto više vremena i obrati pozornost na “gramažu” proizvoda koji se od 1. srpnja reklamiraju kao “trajno sniženi”. Najbolji primjer su mliječni i mesni proizvodi kojima su na prvi pogled drastično snižene cijene, no ako ih se pogleda malo bolje, jasno je da su cijene ostale iste ili su čak i više. Tako npr. kantica čvrstog jogurta u jednom trgovačkom lancu trenutno stoji 10 kuna umjesto 13 kuna kolika joj je bila cijena početkom 2013. godine. Kantica je istog oblika i veličine samo se čini nešto lakšom, a malo boljim pregled ambalaže jasno se vidi da se sada u njoj umjesto 950 grama jogurta nalazi tek 800 grama. Ista je priča i s pakiranjima svježeg mesa, sladoleda i drugih slastica...

- Riječ je o marketinškom triku koji je poznat potrošačima u svim europskim zemljama i koji se koristi kako u očima potrošača ne bi došlo do poskupljenja koje je za proizvođača i distributere neizbježno - kaže Brumerček-Lukačević.

Valja navesti da su u posljednje vrijeme neke osnovne namirnice poput brašna, ulja i šećera ipak pojeftinile. Međutim, pad tih cijena nema veze s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, tvrdi jedan osječki ekonomski analitičar.

- Treba istaknuti da je prije svega riječ o burzovnim robama i one su na svim svjetskim burzama pale. Niže cijene brašna i ulja odraz su dobrog uroda pšenice i suncokreta u zemljama najvećim proizvođačima tih poljoprivrednih kultura - Rusiji i Ukrajini.

Pala je i cijena šećera na svjetskom tržištu pa je sukladno tomu i cijena šećera na policama niža i on se u trgovačkim centrima u Hrvatskoj može naći i po samo 5,5 kn/kg, ali to nije slučaj i u ostalim zemljama EU, primjerice u Austriji košta na polici preračunato u kune 8,5 kn/kg. Budući da su kampanje prerade šećerne repe diljem Europe još u tijeku te nije poznata ukupna proizvodnja, još je rano kalkulirati o tome hoće li ili ne cijena šećera ubuduće ići naviše. Međutim, nakon uvođenja međustope PDV-a od 13 posto na šećer i ulja koje su sada 10 posto, sigurno će cijena tih proizvoda ići gore jer to netko mora platiti, a tko će nego građani, kaže naš sugovornik. No u slučaju međustope PDV-a od 13 posto neće samo poskupjeti šećer i ulje nego i dječja hrana, voda iz javnih vodovoda te ugostiteljske usluge. Što će u konačnici, u najboljem slučaju, “poništiti” učinak i onih rijetkih pojeftinjenja koja su građani osjetili ulaskom u EU.