Znate li koji je najpopularniji strani jezik u Srbiji? Ne, nije engleski, ni njemački, ni talijanski, ni francuski... nego - mađarski.

Zašto mađarski? Vrlo jednostavno, zato što je to jedan od uvjeta za stjecanje mađarskog državljanstva koje je postalo vrlo poželjno za Srbe koji žive na području Vojvodine. Naime, dobivanjem mađarskog državljanstva, osoba automatski postaje državljanin Europske unije, a time stječe i sva prava kao i ostali stanovnici EU.

Prava navala za mađarskom putovnicom započela je prije dvije i pol godine kada je službena Budimpešta dala zeleno svjetlo Zakonu o dvojnom državljanstvu. Tim zakonom svatko tko može dokazati da su mu preci nekada živjeli u Austro-Ugarskoj, stječe pravo na mađarsko državljanstvo. U međuvremenu, više od 100.000 građana Srbije do sada je iskoristilo priliku da uđe u Europsku uniju mnogo prije svoje države. U Vojvodini, gdje je svaka četvrta radno sposobna osoba nezaposlena, veliki broj građana odlučio je iskoristiti ponuđenu priliku. Vojvođani, da bi dobili dvojno državljanstvo, moraju znati mađarski jezik, te dokazati da su im preci rođeni na teritoriju Austro-Ugarske do 1921. ili u Bačkoj između 1941. i 1945 godine.

Mađarska putovnica nije poželjna samo građanima Srbije. Zahtjevi za mađarskim državljanstvom stižu praktički iz cijelog svijeta. Kako je objavljeno na službenim web stranicama Vlade Mađarske za poslove državljanstva, od uvođenja pojednostavljenog postupka za stjecanje mađarskog državljanstva, nadležne službe ove zemlje primile su iz brojnih zemalja čak 422.000 zamolbi, a zakletve u povodu stjecanja državljanstva položilo je više od 340.000 novih državljana Mađarske. Kako prenosi portal “Vojvodina danas”, najviše zahtjeva je stiglo od državljana Rumunjske - 283.866. Slijedi Srbija sa stotinjak tisuća molbi, zatim Ukrajina s 50.658. Iz Rusije su pristigle 1.284 zamolbe, iz Izraela 1.060, iz Njemačke 1.472, iz Kanade 787, iz SAD-a 1.013, a među zahtjevima za mađarsko državljanstvo ima i onih koji su stigli iz Surinama, sa Sejšelskih otoka i iz Omana!

Nemaju svi Srbi pretke iz Austro-Ugarske koji bi željeli mađarsku putovnicu, pa je veći interes otvorio put za razne zloporabe, koje se u posljednje vrijeme sve više događaju. Naime, prava je poplava takozvanih fiktivnih brakova u kojima se Mađarice za naknadu od 500 do 2.000 eura udaju za Srbe kako bi ovi dobili državljanstvo. Nakon vjenčanja i uvođenja dokumenta u matične knjige Mađarske, otputovali bi u neku od zemalja Eropske unije, gde su “fiktivne supruge” legalizirale njihov boravak tako što su zajedno prijavili mjesto boravka.

Veleposlanstvo Mađarske u Srbiji uočilo je povećan broj zahtjeva za uvođenje izvoda iz matične knjige vjenčanih iz Srbije u matične knjige Mađarske, pa je na osnovi toga pokrenuta opsežna istraga.

- Prelazak granice olakšan je fiktivnim brakovima, što je novi oblik protuzakonitog čina i teško ga je kvalificirati. Na taj način dozvolu za useljenje moglo je dobiti više tisuća ljudi - izjavio je Peter Teglas, glavni tužitelj u mađarskom gradu Kiskunhalasu, dodajući kako je prema njegovoj kvalifikaciji riječ o krijumčarenju ljudi. Drugim riječima, u slučaju da sud prihvati kvalifikaciju kaznenog djela krijumčarenja ljudi, Mađarice bi mogle odgovarati za kazneno djelo pomaganja u krijumčarenju i biti osuđene na jednu do pet godina zatvora.

Mediji su objavili da je mađarska policija u županiji koja graniči s Vojvodinom uhitila članove organizirane skupine, sastavljene od državljana Srbije i Mađarske, koja je ugovarala sklapanje fiktivnih brakova između muškaraca, državljana Srbije i žena iz Mađarske. Na dan vjenčanja kuriri su odlazili u Mađarsku po "nevjeste", koje su samo usput mogle saznati za koga će se udati. Najviše takvih brakova, pretpostavlja se oko 100, sklopljeno je u Subotici.

U posljednje dvije i pol godine, građanima Srbije izdano je oko 50.000 uvjerenja o mađarskom državljanstvu. Generalni konzul Mađarske u Subotici Tamas Korsos izjavio je da su građani Vojvodine zatražili mađarsko državljanstvo u znatno većem broju u odnosu na razmjernu zastupljenost mađarskog stanovništva u ukupnom stanovništvu te pokrajine.

Službena pak Budimpešta ne namjerava potpuno zatvoriti vrata novim potencijalnim državljanima Mađarske. Naime, još prošle godine, vlada Viktora Orbana predložila je parlamentu zakon prema kojem bi stranci koji ulože u Mađarsku više od 250.000 eura automatski dobili mogućnost stalnog prebivališta, a time i državljanstvo. Licitiranje putovnicama nije nikakva novost, jer to rade mnoge zemlje. Primjerice, tzv. zelenu kartu u SAD-u mogu dobiti svi koji ulože milijun dolara i zaposle bar deset američkih državljana, austrijsko državljanstvo može se dobiti ulaganjem većim od tri milijuna eura, bugarska putovnica stoji pola milijuna dolara uloženih u državne obveznice, Kanada traži 1,6 milijuna kanadskih dolara ulaganja, te još 800.000 za depozit koji se vraća za šest mjeseci... Jedina zemlja s prostora bivše Jugoslavije koja „prodaje“ putovnicu je Crna Gora i to za pola milijuna USD, dakako kroz ulaganja u tu zemlju.

S obzirom na to da je Hrvatska prodala gotovo sve što se moglo prodati, možda će sljedeći potez Milanovićeve vlade biti licitacija hrvatskih putovnica, koja je od 1. srpnja postala i te kako poželjna roba.