ŽUPANJA – U samo tri mjeseca otakako je Hrvatska postala punopravnom članicom EU, Tomislav Galović iz Slavonskog Broda na poznatoj je londonskoj tržnici brendiranih proizvoda prodao čak 600 kilograma kulina po cijeni od 600 kuna za kilogram! Galović je prvi Hrvat koji je svoj kulin, još davne 1997. godine, zaštitio kao autohtoni hrvatski proizvod pa stoga i nije čudno što je upravo on otišao najdalje u osvajanju europskog tržišta.

– Moja je obveza promovirati ljubav prema Slavoniji i koristim svaku priliku na brojnim putovanjima diljem Europe govoriti o Slavoniji, našim autohtonim proizvodima i maksimalno forsiram marketing. Cijelu svoju životnu filozofiju vezao sam uz to da je proizvodnja kulina dio hrvatskog i slavonskog kulturnog identiteta - ističe Galović.

- Kada sam prije petnaestak godina patentirao domaći slavonski kulen, mnogima je bilo čudno što se promocija održava u zagrebačkom Muzeju Mimara. Odgovorio sam da je kulin umjetnički proizvod i da je cijela priča o proizvodnji kulina umjetnost, od načina na koji moji seljaci hrane svinje našom slavonskom hranom, preko same proizvodnje u Ateljeu, do prodaje u mojim dućanima – kaže Galović.

Priprema se za odlazak u Strasbourg, gdje će Hrvatska kao zemlja gost na poziv Grada Strasbourga sudjelovati na svjetski poznatom Božićnom sajmu, koji posjeti 2,5-3 milijuna posjetitelja, a zarada se procjenjuje dvostruko-trostruko višom od uloženog. Galović će ondje predstaviti kulin po cijeni od 70 eura i kobasicu po cijeni od 30 eura za kilogram.

U proizvodnoj sezoni, koja traje od 15. listopada do 15. ožujka, Atelje kulin Galović preradi oko 700 svinja, 35 tjedno, prosječne težine 200 kilograma, koje osiguravaju kooperanti, među kojima su i uzgajivači iz Račinovaca, Drenovaca, Posavskih Podgajaca…

Proizvode prodaje u svoje dvije prodavaonice u Zagrebu, a najveća je potražnja za slaninom “sapunjarom”, koja je, kaže, i najprodavaniji proizvod u maloprodaji. Cijena joj je 109 kuna za kilogram, u Londonu je prodaje za 30 funti (oko 250 kuna), no Galović najavljuje poskupljenje.

– Prava je pomama i za slavonskim čvarcima, koje prodajem za 129 kuna po kilogramu. Tjedno ih proizvedemo 90 kilograma, no i to je premalo s obzirom na potražnju. Srijedom ih topimo, a rezervirani su već nekoliko dana unaprijed. Ljudi zovu, traže, čak pitaju i u koliko sati treba doći samo da ih mogu kupiti - ističe. Prisjeća se da su nekada čvarci bili jelo za siromašne i nužan nusproizvod kolinja.

Na zahtjev Tomislava Galovića, Državni zavod za intelektualno vlasništvo izdao je 2009. patent kojim su slavonski čvarci stekli status autohtonog slavonskog proizvoda s geografskim podrijetlom. Tim je dokumentima precizno definirano tko i kako može proizvoditi čvarke u Hrvatskoj te ih plasirati na tržište.

– Želim zaštititi slavonsku tradiciju i unikat, želim podići pijetet ljudima koji rade u toj regiji i štite kulturnu tradiciju. Slavonski domaći čvarak je brend, dobio je robni žig, i to apsolutno zasluženo, te trebamo držati do svojih proizvoda, zašto da sami sebe podcjenjujemo - zaključuje Galović.