Osijek treba znati marketinški oglasiti! Još puno toga treba kako bi postao atraktivan
Osijek je lijep grad, bogate kulturne baštine, s mnogo atraktivnih građevina i znamenitih ljudi. No, iako se kontinuirano radi na promoviranju baštine, to još uvijek nije dovoljno.
Razmišljanje je to i mlade Osječanke Ljerke, studentice likovne umjetnosti na Umjetničkog akademiji, kao i brojnih drugih naših sugrađana, ali i turista koji posjećuju Osijek. Da uvijek može bolje, potvrdio nam je Osvaldo Ferretti, poznati talijanski novinar, koji je nedavno, na poziv Hrvatske turističke zajednice, posjetio Osijek i okolicu te kao dugogodišnji kamper istražio mogućnosti i potencijale ovog kraja za kamp-turizam.
- Obišao sam Osijek, Baranju, Vukovar i sve te destinacije bile bi zanimljive brojnim turistima iz Italije, među kojima je sve više kampera. Nas zanima kulturna baština, gastronomija, vaša dobra vina, tradicijski obrti, ali i biciklizam, vožnja čamcem, pecanje, promatranje ptica u Kopačkom ritu. Bilo bi zanimljivo boraviti nekoliko dana u Slavoniji i uz pratnju vodiča sve to obići. No, još mnogo toga treba učiniti kako bi ovaj kraj postao atraktivan za turiste - poručuje Ferretti.
Uz to, talijanski novinar mnogo je čitao o antičkoj Mursi, pa mu je zasmetalo što nije mogao vidjeti ostatke drevnog Rima u Osijeku, ostakljene i označene kao drugdje u svijetu.
Sve nas je to ponukalo da istražimo koliko se radi na promociji, prezentaciji i brendiranju kulturne baštine u Osijeku, u službi turizma. Analizirali smo ovu opsežnu tematiku na tri primjera iz tri povijesna razdoblja grada Osijeka - antike, srednjeg vijeka i suvremenog doba. Zaključili smo - unatoč učmalosti, u gradu na Dravi počeli su puhati neki novi vjetrovi, koje donose mlađi naraštaji.
OD PARKOVA DO KOROĐVARA
Mladi osječki profesor geografije Tin Kovačević, od nedavno turistički vodič, osmislio je dvije nove turističke rute. Nakon uspješne šetnje Parkovi i perivoji Osijeka, organizirane u srpnju, ovaj član udruge Putovanja Slavonijom, osmislio je turističku rutu o srednjovjekovnom Osijeku pod nazivom Utjecaj Korogya na Osijek i okolicu. Nakon što je zainteresiranim, uglavnom mlađim Osječanima, ispričao zanimljivu priču o plemenitaškoj obitelji Korogy i srednjovjekovnom Osijeku, slijedio je drugi dio rute - vožnja do utvrde Korođvar, između Ivanovca i Čepina.
- Na toj cesti stoji obilježje za kulturni spomenik, ali to nije dovoljno. Mora se znati o kakvom je spomeniku riječ i ciljano ga obilježiti, promovirati i brendirati - kaže Kovačević. S obzirom na to da je literatura o srednjovjekovnom Osijeku štura, taj mladi čovjek tri je mjeseca intenzivno istraživao ovo razdoblje, da bi potom sve što je saznao spojio u jednu, zanimljivu, priču.
- Korođvar je bio vojna utvrda, nastala u drugoj polovini 13. stoljeća, između 1250. i 1290. godine. Služio je obrani od Tatara i bio je pod vlašću Korođa sve do njihova izumiranja. Zanimljivo je da su ga Turci osvojili 1537. godine, dakle 11 godina nakon Osijeka, jer se tada nalazio na nepristupačnom močvarnom području. Sve od tada, već pola tisućljeća, ovaj rijetki biser srednjovjekovne arhitekture prepušten je propadanju. Jedini svijetli primjer su konzervatorski radovi od 1967. do 1973. godine, kako bi se utvrda sačuvala od daljnjeg propadanja i prepuštanja zubu vremena - objašnjava Kovačević.
Osim toga, dodaje, rijetko tko zna za ovu utvrdu, osim stručnjaka, koji se ciljano bave tim područjem.
- U drugim zemljama takvi su objekti maksimalno iskorišteni, za turizam, izlete, edukacije, a u nas je to raritet iz srednjeg vijeka koji propada - kaže naš sugovornik.
Kao primjer iznosi Srijemsku Mitrovicu, rimski Sirmium, koji se nalazio na glavnom rimskom putu koji je povezivao Istočno i Zapadno Carstvo i bio jedna od prijestolnica Rimskog Carstva iz koje je vladalo više careva. “Oni su ogradili i zaštitili antičke zidine i učinili ih vidljivim turistima. Jer ljudi su vizualni tipovi, i takva je prezentacija najatraktivnija. I kod nas je bilo takvih ideja, ali one na žalost nisu zaživjele. Moji kolege profesori pričaju učenicima o antičkoj, srednjovjekovnoj i turskoj povijesti Osijeka, no puno je bolje kad učenici to vide, onda će i duže pamtiti”, smatra Kovačević.
JEDINSTVENO ISKUSTVO
Dodaje još kako bi Osijek u prezentiranju i brendiranju kulturne baštine trebao koristiti iskustva gradova prijatelja, primjerice Pečuha, Pforzheima, Maribora, Budimpešte i drugih, ali i organizirati turističke rute na koje će pozivati turiste iz gradova prijatelja. “Pozvao sam kolege iz Dalmacije, s kojima sam studirao u Zadru, da posjete Osijek. Bili su oduševljeni, sada oni svojim prijateljima preporučuju da i oni dođu. Samo treba prvi put otvoriti vrata. Jer, Osijek ima bogatu kulturnu baštinu, samo je treba znati marketinški oglasiti”, zaključuje Kovačević.
S njim se slaže Ivan Kelić, mladi stručnjak, asistent na Katedri za marketing osječkog Ekonomskog fakulteta. “Kulturna baština svakako treba biti podloga marketinškom razvoju turizma. Jer, kontinentalna Hrvatska sa svojom kulturno-povijesnom baštinom predstavlja bogatu riznicu i temelj za razvoj marketinških aktivnosti utemeljenih na navedenim vrijednostima. Snage i prednosti slavonske regije, kao turističkog odredišta su raznovrsne – od bogatih prirodnih resursa, do geografske raznolikosti te iznimno vrijednih kulturnih spomenika i tradicije”, smatra Kelić.
Rezultat navedenoga, ističe naš sugovornik, predstavlja raznoliku turističku ponudu, što je temelj za daljnje marketinške aktivnosti u cilju razvoja turističkih proizvoda i usluga. “Suvremeni turistički posjetitelji danas žele doživjeti jedinstveno iskustvo u odredištu koje posjete - zahvaljujući razvoju tehnologije, unaprijed planiraju i znaju što žele doživjeti i posjetiti u odredištu. Bogata kulturno-povijesna baština implementirana u turističkoj ponudi proširuje i privlači različite skupine posjetitelja, što je dokaz projekta Korogy prof. Tina Kovačevića. Upravo takvi projekti, u kombinaciji s različitim marketinškim strategijama stvaraju nove oblike turističke ponude, što će na kraju rezultirati stvaranjem konkurentnog i poželjnog turističkog odredišta”, zaključuje Kelić.
Vesna LATINOVIĆ
2014. - GODINA JULIJA KNIFERA
A da valja brendirati i suvremenu umjetnost znaju na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Odlučili su da se 2014. proglasi godinom Julija Knifera, u povodu devedesete obljetnice rođenja i desete obljetnice njegove smrti (23. travnja 1924. - 7. prosinca 2004.). “U obilježavanju Kniferove godine sudjelovat će sva tri odsjeka Akademije u suradnji s HDLU-om, Galerijom likovnih umjetnosti Osijek, Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu i Veleposlanstvom Republike Francuske u Hrvatskoj. Organizirat ćemo niz umjetničkih zbivanja o temi meandra, obilježiti rodnu kuću Julija Knifera u Vukovarskoj ulici, inicirati naziv ulice Julija Knifera, uvesti motiv meandra u gradske prostore, osobito na promenadi uz Dravu”, objašnjava docent Vladimir Frelih, profesor na Umjetničkoj akademiji i član Povjerenstva za organizaciju Kniferove godine.
SKRIVENA ANTIKA
I dalje nepoznati ostaci Murse
A kako prezentiramo rimsku Mursu i kako bismo to trebali činiti komentira Grgur Marko Ivanković, ravnatelj Muzeja Slavonije. “Grad Osijek je Muzeju Slavonije dao na korištenje prostor suterena dječjeg vrtića Mak, u kojemu su konzervirani ostaci temelja kuće iz rimske Murse (Mursa in situ). Taj je prostor zamišljen kako bi se arhitektura rimske Murse sačuvala od propadanja, ali nije dugoročno zaživio. Već 15 godina nitko nije pokazao interes za posjet tom prostoru, a ni naš muzej godinama nije poduzimao nikakve aktivnosti u tom smislu. Međutim, 2001. godine tu je organizirana izložba mladih osječkih umjetnika i na taj je način oživio antički prostor suvremenim likovnim djelima”, kaže Ivanković. Prije nekoliko tjedana organizirana je još jedna slična izložba u suradnji s Umjetničkom akademijom u tom prostoru. Uz UAOS, sporazum o suradnji Muzej je sklopio i s osječkim Državnim arhivom, a to će, ističe Ivanković, rezultirati novim izložbama i oživljavanjem prostora Murse in situ. Kao dobar primjer suradnje ističe izložbu srednjovjekovnih kostima Jasmine Pacek, docentice na Umjetničkoj akademiji u Arheološkom odjelu MSO-a.
RIMSKO DOBA
Oživiti bitku rimskih careva
Osječani se s nostalgijom sjećaju izložbe OS - V - PF (autori Slavica Filipović, Vedran Katavić, Sandra Horvat), kada je, 2006. godine, uz, prezentaciju rezultata značajnih arheoloških nalaza na prostoru bivše vojarne Drava, priređena atraktivna gastroponuda rimskih specijaliteta i ambijentalna atmosfera uz kostime. “Takvu rekonstrukciju života u rimsko doba planiramo ponovno oživiti i ponuditi ga kao kulturno-povijesno-turistički proizvod”, kaže Ivanković. Na naše pitanje, bi li se u cilju prezentacije antike mogla iskoristiti glasovita bitka kod Murse, koja se odigrala 28. rujna 351. kod Osijeka, između rimskih snaga koje su predvodili car Konstancije II. i njegov protivnik Magnencije, Ivanković odgovara: “Prihvaćam vašu sugestiju, koju ćemo nastojati realizirati, u suradnji s UAOS-om, kao manifestaciju, odnosno novi kulturni proizvod grada Osijeka.” Uz to, smatra naš sugovornik, prostor sveučilišnog kampusa valjalo bi detaljnije istražiti, kako bi se stekao što bolji uvid, a izgradnja budućih zgrada Sveučilišta regulirala prema značaju tih nalaza i ujedno poslužila za kvalitetnu prezentaciju rimske Murse. Time bi se bolje osvijestio kontinuitet urbanog života grada Osijeka od antičkih začetaka do danas, zaključuje naš sugovornik.
Snage i prednosti slavonske regije, kao turističkog odredišta su raznovrsne – od bogatih prirodnih resursa, do geografske raznolikosti te iznimno vrijednih kulturnih spomenika i tradicije
IVAN KELIĆ
Bogata kulturno-povijesna baština implementirana u turističkoj ponudi proširuje i privlači različite skupine posjetitelja