VRBANJA – Da je udruživanje budućnost hrvatske poljoprivrede, prepoznali su i svinjogojci u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji kreću u osnivanje klastera.

– Vidjeli smo da ovako više ne ide. Pojedinačnim nastupima ne možemo ništa napraviti; gdje smo, tu smo, pomaka nema. Odlučili smo udružiti se jer samo tako možemo napredovati u proizvodnji i pronaći mjesto na tržištu - pojašnjava predsjednik županijske Udruge svinjogojaca Dobromir Čović.

U Udruzi je pedesetak aktivnih članova koji imaju više od pet krmača. Ističe da je riječ zapravo o tvrtki koja bi poslovala na principima klastera i u kojoj bi bile uključene sve interesne strane, od uzgajivača svinja, proizvođača kulena, paprike i bijelog luka, a jako je važno i to što bi uz sebe imali i klaonicu za vlastite potrebe.

- Važnost udruživanja proizvođača je u zajedničkom nastupu na tržištu, kako u osiguranju i nabavci stočne hrane jer je kupnja na veliko jeftinija, tako i u plasmanu svinjskog mesa i prerađevina. I što je najvažnije, udruženi ćemo proizvoditi bolje, više i jeftinije, bit ćemo konkurentniji, a bolje ćemo moći i pripremati projekte za korištenje EU fondova - ističe Čović, dodajući da veliku potporu imaju i od Vukovarsko-srijemske županije i udruge Slavonski domaći kulen-kulin. Udruživanjem i zajedničkim nastupom uzgajivači svinja napokon će dobiti i marketing bez kojega, svjesni su, nema ni tržišta.

- Unatoč iznimnoj kvaliteti naših proizvoda, za nas nitko nije znao, a do kupaca smo uvijek dolazili preko neke treće osobe - ističe naš sugovornik. Udruživanje će, kaže, dovesti i do potpunog standardiziranja proizvodnje među članovima klastera i postizanje istovjetne kvalitete, a bit će otvoren i za proizvođače i iz drugih županija koji već javljaju i pokazuju interes. Jedan od najvećih uzgajivača svinja u županiji Antun Golubović iz Đurića uvjeren je da su na pravome putu i puno očekuje od udruživanja.

- Svinjogojci bi napokon zatvorili krug proizvodnje, sve bi svinje išle u jednu klaonicu, najvjerojatnije u Vrbanju, odakle bi se meso plasiralo na tržište. Mi bismo se između sebe dopunjavali, primjerice tko ima viška prasaca prodao bi ih drugom svinjogojcu da ih utovi do određene kilaže - pojašnjava. Puno očekuje i od suradnje s Dalmatincima, kojima bi prodavali sirovinu za pršut koju sada uvoze iz Mađarske, a klaster bi im mogao ponuditi određenu količinu na koju će moći računati.