Sve što ste htjeli znati, a niste imali koga pitati ili gdje pročitati, o uzgoju pitomog kestena, možete saznati iz knjige Pitomi kesten, Castanea sativa Mill. Autori su knjige ili, bolje rečeno, znanstvenoistraživačkog vodiča, dr. agronomije Željko Prgomet, mr. agronomije Iva Prgomet i inženjer šumarstva Slavko Brana.

U deset je poglavlja izneseno sve od botaničkih svojstava kestena, sorti i tipova, načina razmnožavanja, bolesti i štetnika do ekoloških uvjeta uzgoja, podizanja nasada, proizvodnje, berbe, klasiranja i skladištenja i, naposljetku, troškovnika uzgoja.

Nakon pet godina istraživanja autori su javnosti prenijeli znanje i iskustvo. Zbog činjenice da o pitomom kestenu i nema puno informacija te da je posljednja knjiga o toj voćki napisana prije pet desetljeća ovaj je naslov još dragocjeniji.

- Pitomi je kesten u nas zaboravljena kultura, kojoj želimo vratiti autohtonost, to više što je ekološki prihvatljiva za uzgoj i ekonomski unosnija od, recimo, razvikane masline - objašnjava dr. Prgomet, dodajući da se upravo introdukcijom novih sorti otpornijih na bolesti i štetočinje, krupnijim plodovima i ranijim dozrijevanjem pitomom kestenu može vratiti dignitet kakav zaslužuje.

Tanin se od davnina izvlači iz kestena, od drva se proizvode bačve i parketi, u farmaciji ima široku primjenu, a njegova je prehrambena vrijednost neupitna. Zbog svega toga, a ponajviše zbog činjenice da je Hrvatska danas jedina zemlja na Mediteranu koja nema plantažni uzgoj pitomog kestena, okrenuli smo se ovoj kulturi.

- Prvi konkretan korak napravljen je uz pomoć Agronomskog fakulteta u Torinu, na čelu s prof. dr. Giancarlom Bounaisom. S obzirom na to da je Italija najveći europski proizvođač kestena, to nam je iskustvo bilo dragocjeno - objašnjava Iva Prgomet.

Jedna je od zanimljivijih činjenica, koju će iščitati i manje stručan čitatelj, da pitomi kesten nije šumsko drvo te da, baš kao jabuka, kruška ili bilo koje drugo voće, zaslužuje pozornost. Dakle, riječ je o stereotipu prema kojemu pitomi kesten raste "sam po sebi", a, naročito, bez njege i pomoći.

- Pitomi kesten, baš kao i druge voćne vrste, zahtijeva pažnju i educiranost, od pripreme tla, okopavanja, mogućnosti navodnjavanja. Ono zbog čega dolazi do početničkog neuspjeha pri podizanju nasada pogrešna je teza da je dovoljno posaditi ga i nekoliko godina pričekati na berbu. Upravo suprotno, valja znati da je pitomi kesten upravo u prve tri-četiri godine osjetljiviji od drugih voćki. Zahtijeva kompletnu njegu, naročito u sušnim godinama, kiseli pH i, dakako, osunčan prostor te se ne može saditi bilo gdje - veli Željko Prgomet.

N. O. Radić